Rani javni uvid u Generalni urbanistički plan grada traje do 30. juna

Kako će izgledati Beograd 2041. godine?

AnalizaInfrastrukturaInvesticijeNekretnineU fokusu

27.6.2022 17:02 Autor: Stefan Petrović 21

Kako će izgledati Beograd 2041. godine? Kako će izgledati Beograd 2041. godine?
Svi zainteresovani moći će do 30. juna da pogledaju kako bi Beograd mogao da izgleda u narednih 20 godina. Naime, u toku je rani... Kako će izgledati Beograd 2041. godine?

Svi zainteresovani moći će do 30. juna da pogledaju kako bi Beograd mogao da izgleda u narednih 20 godina. Naime, u toku je rani javni uvid u Generalni urbanistički plan Beograda 2041 (GUP 2041) na nekoliko mesta u glavnom gradu – u holu zgrade Gradske uprave Grada Beograda na Trgu Nikole Pašića, u holu zgrade Urbanističkog zavoda Beograda, u Bulevaru despota Stefana 56 i u Knez Mihailovoj ulici, ispred „Beogradskog izloga“. Kraj meseca ujedno je i rok za dostavljanje mišljenja zainteresovanih lica.

Neke od ideja koje su predstavljene u dokumentu čiji je naručilac Direkcija za građevinsko zemljšte i izgradnju Beograda, a obrađivač Urbanistički zavod Beograda, jesu i izgradnja autodroma kod Aerodroma Nikola Tesla i velodroma u naselju Jezerska terasa u opštini Čukarica, kao i Hipodroma Ovča.

Kako je navedeno u Generalnom urbanističkom planu, ciljevi ovog dokumenta su, između ostalog, nastavak realizacije bitnih strateških projekata grada u oblasti kulture, sporta, turizma, saobraćaja i infrastrukture, što bi trebalo da rezultira jačanjem konkurentnosti privrede i podsticanjem ekonomskog razvoja grada. A šta bi moglo dodatno da se poboljša i na šta ukazuju stručnjaci koji su imali priliku da ostvare uvid u GUP 2041?

Kako u razgovoru za Biznis.rs kaže Iva Čukić iz organizacije Ministarstvo prostora, komentarišući pomenuti plan, problematično je to što nedostaju neki podaci i evaluacije koji bi mogli da usmere razvoj grada, zbog čega je materijal ocenila više kao sanacioni pristup, nego stratešku viziju grada.

Tako se, prema rečima naše sagovornice, govori o širenju grada na poljoprivredno zemljište, uprkos tome što podaci pokazuju da je ono jako vredan resurs, te da ne bi trebalo neplanirano širiti grad, već to raditi kompaktno. No, ona smatra da nije problem samo poljoprivredno zemljište, već i sami centar grada.

„Takođe, problematičan je sam koncept decentralizacije koji podrazumeva izmeštanje javnih službi iz centra grada u periferne zone i omogućavanje da se postojeći objekti u centru koriste u drugom statusu, odnosno da mogu biti u privatnom vlasništvu. To pražnjenje centra grada nema opravdanje i jasnu argumentaciju“, naglašava Čukić.

Foto: Pixabay.com

Ona navodi da se planom istovremeno predviđa širenje i gradskog jezgra i zelenila, što su stvari koje stoje u koliziji jedna sa drugom.

„I sam grad prepoznaje da je potrebno povećati količinu zelenila za trećinu, ali se predlaže pošumljavanje zona oko Velike Moštanice i Vinče, što neće unaprediti kvalitet života u centralnim gradskim zonama, i tu se ne misli samo na „krug dvojke“, nego na širu zonu Beograda“, kaže Iva Čukić.

Veliko ratno ostrvo – buduće vodoizvorište?

Upravo zato ona ističe da je možda i najproblematičniji deo ovog plana izostanak odnosa prema zaštiti životne sredine i zelenoj infrastrukturi, uprkos postojanju podataka do kojih je došao Univerzitet u Beogradu o klimatskim promenama i o porastu tzv. toplotnih ostrva u kojima temperatura konstantno raste, budući da su korišćeni metali poput betona i čelika doprineli zagrevanju.

„Dakle, ceo taj segment nema nikakav odnos prema nečemu što je vrlo izvesno naša budućnost“, naglašava Čukić, dodajući da je zanimljivo i pitanje Velikog ratnog ostrva koje se predviđa kao buduće vodoizvorište.

„Znamo šta se desilo sa Makišom, ima tu dosta segmenata na koje treba obratiti pažnju“, napominje naša sagovornica.

Kako bi ova važna pitanja bila detaljnije analizirana, naša sagovornica smatra da treba da postoji veća participacija kako građanske, tako i stručne javnosti, budući da se radi o veoma bitnom planskom dokumentu, podsetivši na takozvani „zlatni plan“ iz 1972. godine koji je rađen na izuzetno participativan način jer se odlazilo u svaku lokalnu zajednicu, organizovano je stotine stručnih i naučnih skupova.

Upravo takav jedan pokušaj jeste i debata pod nazivom „Šta planira plan“ koja se održava večeras (ponedeljak) u Centru za kulturnu dekontaminaciju, a na kojoj će, pored naše sagovornice, govoriti i Jasmina Đokić iz Nove planske prakse, Ana Mitić Radulović iz Centra za eksperimente i urbane studije (CEUS) i Dragomir Ristanović iz Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI).

„Mi sada imamo rani javni uvid u dokument koji je nedovršen i prepun zvučnih reči kao što su pametniji grad, efikasniji grad… Imamo i izostanak diskusije i na nivou struke. Takođe, na online anketu koju je sproveo Urbanistički zavod odgovorilo je samo 0,6 odsto građana, što nije reprezentativan uzorak i ne može služiti kao ulazni podatak za bilo šta“, dodaje.

Privredni rast – korist javnog ili privatnog sektora?

Budući da je kao jedan od ključnih ciljeva ovog plana naveden privredni rast, naša sagovornica ističe da je očigledna orijentisanost ka tržišnim vrednostima i favorizaciji privatnog sektora što se, kako je dodala, vidi u predlaganju upravljanja zemljištem, izmeštanja javnih ustanova iz centra grada, u kontekstu poglavlja koje se bavi kulturnim nasleđem gde je fokus na kulturnoj industriji što je, navodi, tržišno orijentisani koncept.

„To je linija koja se svuda provlači bez da je objašnjeno zbog čega je ona toliko dominantna. Jasno je da živimo u neoliberalnom kapitlaizmu, ali kakav benefit ima sam grad od toga nije jasno jer očigledno neki pojedinci imaju ekonomske benefite“, kaže ona.

Inače, konačni javni uvid nakon ranog javnog uvida trebalo bi da se održi krajem godine, a naša sagovornica kaže da će do tada pokušati da iznesu sve kritike na račun aktuelnog plana.

„Mi ćemo se truditi da se prihvate mišljenja, ali to zavisi i od pritiska javnosti i otvorenosti druge strane. Ja bih volela da postignemo nivo zdrave komunikacije koja će uključiti konstruktivne predloge i stvoriti prostor da se zajednički radi, ali vrlo često se javni uvidi pretvore u neku vrstu rovovskih borbi“, zaključuje naša sagovornica.

Šta je još planirano Generalnim urbanističkim planom?

Saobraćaj

U dokumentu se ističe povećanje postojećih i izgradnja novih kapaciteta stacionarnog saobraćaja, oslobađanje površina koje zauzimaju neregularno parkirana vozila, umrežavanje stacionarnog saobraćaja sa ostalim vidovima saobraćaja („parkiraj i vozi se“). Predviđen je, zatim, i razvoj Integrisane logističke platforme Beograd (ILP-BG) bazirane na centralizovano-decentralizovanom konceptu mreže logističkih centara, i integracija sa konceptom Hub and Spoke (koncept primarnog centra sa sekundarnim čvorištima) evropske mreže logističkih centara.

Takođe se i dalje planira aktiviranje vojnog aerodroma „Batajnica“ za letove low cost kompanija, kao i razvoj teretnog avio-transporta, uspostavljanje sistema rečnog javnog prevoza…

Pominje se i umrežavanje vodnog teretnog saobraćaja na nivou regionalnih luka (Beograd, Smederevo, Pančevo, Novi Sad). Nova beogradska luka u grafičkom prilogu plana ucrtana je u Krnjači.

Razvoj pešačkog saobraćaja podrazumevaće pešačke (mostovske) komunikacije na poziciji Novi Beograd – Ada Ciganlija, proširenje postojeće mreže biciklističkih staza (planirano ukupno oko 300 km), planiranje mesta za postavljanje bicikala za iznajmljivanje i integraciju biciklističkih staza sa EUROVELO 6 biciklističkom rutom.

City gates

U planu se navodi i mogućnost da na najvažnijim ulazno-izlaznim pravcima Beograda (city gates) budu postavljeni Informativni centri sa displej ekranima, internet povezivanjem i usmeravanjem ka preostalim sadržajima koje nudi Beograd, zatim punjači za električne automobile i mobilne telefone, objekti za poslove platnog prometa i trgovinski centri.

Poljoprivreda

U južnom, brdskom terenu Beograda, u rejonu Sremčice i Avale podstiče se plansko osnivanje voćnjaka, vinograda, rasadnika cveća i drugih višegodišnjih zasada. U severnom delu, iznad naselja Borča i Ovča na ravničarskom terenu, na područjima naročito intenzivnog ratarstva, neophodno je povećanje stepena diverzifikacije poljoprivredne proizvodnje, postavljanje i primena savremenih sistema za navodnjavanje, kao i ukrupnjavanje poseda, navodi se. U rejonu Velikog Sela, Slanaca i dela Batajnice uz Dunav planom se podržava povrtarstvo.

Sa druge strane, deo postojeće velike poljoprivredne površine, južno od autoputa i aerodroma „Nikola Tesla“, prenamenjuje se u sadržaje kompatibilne budućem Nacionalnom stadionu sa izgradnjom javnih objekata, prvenstveno novog zdravstvenog centra, naučno-tehnoloških parkova, fakulteta, studentskih kampusa i eventualnih stambenih kompleksa namenjenih zdravstvenim i prosvetnim radnicima i mladim bračnim parovima.

Severno od aerodroma Nikola Tesla planom se daje podrška razvoju privrednih kompleksa s jedne strane, inovativnih habova i zaokruživanju stambenih kompleksa koji su već formirani uz to područje (Altina i Zemun Polje).

Kultura

U planu se pominje i nastavak realizacije ranije planiranih strateških projekata u oblasti kulture – određivanje reprezentativne lokacije za izgradnju ustanove od najvišeg nacionalnog značaja – objekta „Beogradske opere i baleta“, uređenje Memorijalnog kompleksa logora Staro sajmište, Beogradske tvrđave i izmeštanje Zoo vrta, realizacija objekata Beogradske filharmonije. Kao kulturna dobra je potrebno (ponovo) aktivirati, između ostalog, lagume Kosančićevog venca i Zemunsku tvrđavu, zatim gradnju muzeja Nikole tesle na mestu TE Snaga i svetlost, izgradnja arheološkog parka Belo brdo u Vinči…

Sport

U dokumentu se navode i neki već poznati, ali i neki novi sportski projekti, kao što su Nacionalni fudbalski stadion u Surčinskom polju, sportska multifunkcionalna hala na Batajničkom putu, golf tereni u Pinosavi i Borči, Centar za vodene sportove u Bloku 44 i Odbojkaški centar na Bežanijskoj kosi. Golf igrališta imaju potencijal gradnje i u Surčinu, stoji u planu, a ta beogradska opština ima potencijala i za razvoj Olimpijskog sela, kao i rekreativnog centra Galovica.

Zdravstvo

U sektoru zdravstva u planu je dalji razvoj i unapređenje zdravstvene ustanove u Zemunu, zatim se predlaže formiranje novih specijalizovanih zdravstvenih centara za područje opštine Rakovica (na delu lokacije planirane za sport) i na teritoriji opštine Palilula, kao i u perifernoj zoni na teritoriji opštine Surčin.

Prioritetni projekti su pak završetak izgradnje novih kapaciteta Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, formiranje kampusa za biomedicinska istraživanja i biotehnološke kompanije na lokaciji Univerzitetskog kliničkog centra Srbije i Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, izgradnja Univerzitetske dečje klinike Tiršova 2, kao i izmeštanje Ginekološko-akušerske klinike Narodni front na planiranu lokaciju na Bežanijskoj kosi.

  • Mike

    27.6.2022 #1 Author

    Dobro da nije rok za javni uvid do 28. juna! Izgledaće još jadnije, ali će njihovoj deci biti odličan. Mogu da ga prekrste u Seljograd, ili Grandograd, možda Pinkograd…

    Odgovori

  • GINKO

    27.6.2022 #2 Author

    Da nisu malo pozurili, gde je 2041…,🤔🤔🤔

    Odgovori

    • Bella

      28.6.2022 #3 Author

      Slazem se prerano je za takve planove

      Odgovori

  • kaćica

    27.6.2022 #4 Author

    Verovatno mnogo bolje nego sada.

    Odgovori

  • MIŠKOVIĆ

    27.6.2022 #5 Author

    Samo planovi
    Pa se to brzo zaboravi….

    Odgovori

  • TATJANA

    27.6.2022 #6 Author

    Ko pravi ovako dugorocne planove, uzas

    Odgovori

  • MAJALG

    27.6.2022 #7 Author

    Ne znamo sta ce biti sutra, a ne da pricamo o 2041.god

    Odgovori

  • goca87

    27.6.2022 #8 Author

    Pa za 19 godina trebalo bi da izgleda mnogo bolje….

    Odgovori

  • Boba3

    27.6.2022 #9 Author

    Jedno su zelje, drugo su mogucnosti, daj boze da dozivimo

    Odgovori

  • GOCA BG

    27.6.2022 #10 Author

    Ako docekamo tu godinu…

    Odgovori

  • BRANA19

    28.6.2022 #11 Author

    I ja mislim da su stvarno požurili…

    Odgovori

  • VOJKAN

    28.6.2022 #12 Author

    Bilo bi dobro da barem nešto bude realizovano

    Odgovori

  • VOJKAN

    28.6.2022 #13 Author

    Bilo bi dobro da se barem nešto realizuje

    Odgovori

  • SUNCOKRET

    28.6.2022 #14 Author

    To je interesantno videti.

    Odgovori

  • Anna

    28.6.2022 #15 Author

    Ova vlada ne poznaje reči struka niti konstruktivan rqzgovor, tako da je sve uzalud. Koliko smo se borili da se ne podiže ona gnusoba na vodi i ipak je izgrađena i još je grade. Ova vlast je odlučna u tome da ruinira Beograd da ga degradira na sve moguće načine i od njega napravi močvaru.

    Odgovori

  • SNEZANA

    28.6.2022 #16 Author

    Previse gledaju u buducnost

    Odgovori

  • MAJA

    28.6.2022 #17 Author

    Ko to moze znati….Grad cine ljudi

    Odgovori

  • JANA

    28.6.2022 #18 Author

    Daleko je 2041,brzo se zivi ,jos brze trosi ,nema se vremena za planiranjem buduscnosti ,teska su vremena narod zivi iz dana u dan ..svako dobro

    Odgovori

  • ZVE84

    3.7.2022 #19 Author

    Ima vremena do 2041.god

    Odgovori

  • MARE

    3.7.2022 #20 Author

    Samo da ne menjaju tramvaje i trole, to nam dodje kao kulturni spomenik .

    Odgovori

  • DASHA

    9.6.2023 #21 Author

    Cemu ove prognoze?

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...