Pokrenuta inicijativa da se PDV smanji sa 20 na deset odsto

Pijace sve teže odgovaraju na zahteve tržišta, neophodna pomoć za opstanak malih proizvođača

AgrobiznisPoreziPoslovanje

26.9.2023 08:01 Autor: Ljiljana Begović 5

Pijace sve teže odgovaraju na zahteve tržišta, neophodna pomoć za opstanak malih proizvođača Pijace sve teže odgovaraju na zahteve tržišta, neophodna pomoć za opstanak malih proizvođača
Pijace su jedan od najvažnijih kanala prodaje, bitan za opstanak malih poljoprivrednih proizvođača na tržištu Srbije. Međutim, tradicionalnim načinima prodaje sve više rad ugrožava... Pijace sve teže odgovaraju na zahteve tržišta, neophodna pomoć za opstanak malih proizvođača

Pijace su jedan od najvažnijih kanala prodaje, bitan za opstanak malih poljoprivrednih proizvođača na tržištu Srbije. Međutim, tradicionalnim načinima prodaje sve više rad ugrožava konkurencija, odnosno veliki lanci marketa.

Izvršni direktor poslovnog udruženja Pijace Srbije Savo Duvnjak kaže da je promet na pijacama u tekućim cenama prošle godine bio veći za oko 21 odsto u odnosu na godinu pre. Međutim, dodaje, to ne znači da je promet realno rastao, jer su cene poljoprivrednih proizvoda u istom periodu porasle za više od 30 odsto.

„Pijace danas imaju oko 16 odsto tržišnog udela u ukupnom prometu i prodaji poljoprivrednih proizvoda na teritoriji cele zemlje, što je trend pada u odnosu na poslednjih desetak godina“, kaže Duvnjak.

Dodaje da je pad prometa na pijacama bio očekivan s obzirom na to da se one danas suočavaju sa sve izraženijom konkurencijom „super“ i „mega“ marketa, kao i novim načinima prodaje putem interneta, dostavom na kućnu adresu i slično.

“Nesumnjivo je da veliki trgovinski lanci jesu najznačajnija konkurencija pijačnoj delatnosti. To potvrđuju podaci o konstantnom padu tržišnog udela pijaca u otkupu proizvoda poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva tokom gotovo dve decenije, odnosno 17 godina. Sa 32,6 odsto udeo je pao na oko 16 procenata, a konkurencija drugih oblika trgovine je i po mišljenju preduzeća koja se bave ovom delatnošću, sa prosečnom ocenom od 4,25 (gde je minimalna jedan, a maksimalna pet), ocenjena kao najveća opasnost po budućnost pijaca” ističe Duvnjak.

Međutim, i sa oko 16 odsto tržišnog udela pijace su za mala poljoprivredna gazdinstva i mikro preduzetnike i dalje izrazito značajan kanal distibucije domaće hrane, naročito svežeg voća i povrća, živinskog mesa i jaja, mlečnih proizvoda.

Pijace kao prednost imaju upravo takvu vrstu ponude, tradiciju, postojanost i poverenje značajnog broja kupaca.

Foto: Freepik.com

Iako veliki broj kupaca skoro svakodnevno posećuje pijace, posebno u velikim gradovima, naš sagovornik kaže da i ova mesta moraju da se prilagođavaju vremenu.

“Promenio se značajan deo navika kupaca, a ponuda i dostupnost različitih vrsta prehrambenih artikala je sve veća. Istovremeno, ukrupnjavanje poljoprivrednih poseda, masovna industrijska proizvodnja i korporativni model poslovanja zbog niza faktora nisu pogodna klima za male poljoprivrednike i mikro preduzetnike koji formiraju najznačajniji deo ponude na pijacama”, smatra izvršni direktor poslovnog udruženja Pijace Srbije.

Iz tog razloga preduzeća koja se bave komunalnom delatnošću upravljanja pijacama moraju da odgovore na niz izazova. Osnovni je kako da objekte i opremu na pijacama prilagode potrebama svojih korisnika usluga, kako da ih sačuvaju na pijacama i kako da stimulišu i privuku mlade, preduzetne i inovativne zakupce koji će svojom ponudom dovesti nove kupce na ove prostore.

“To je proces koji će trajati. Najviše promena te vrste vidljivo je u Beogradu, koji prednjači u investicijama u pijačnu delatnost”, navodi Savo Duvnjak.

Prodavci na pijacama teško do veće proizvodnje

Pijace jesu jedno od najznačajnijih mesta na kojima se mogu kupiti autentični domaći proizvodi. Nažalost, ne u dovoljnim količinama jer značajan broj proizvođača kvalitetne domaće hrane ne može u potpunosti da odgovori na zahteve kupaca.

Delom je reč o ljudima koji su u godinama i koji više nemaju ni snage ni ambicije da povećavaju proizvodnju, a delom su to proizvođači kojima je teško da se prilagode promenama.

“Prosečan zakupac na pijacama ima oko 57 godina, i to jedan od problema zašto je poljoprivrednih proizvođača na pijacama manje. Najčešće nemaju kapacitet da istovremeno i proizvode i prodaju na pijacama, naročito ne u dve smene, što je sve češći zahtev kupaca koji zbog obaveza ne mogu stići na pijace u toku prepodneva, kada su najbolje snabdevene”, kaže Duvnjak.

On ističe da je i to jedan od razloga što udruženje Pijace Srbije traga za modelom kako da uz pomoć nadležnih državnih organa obezbedi podsticaje i stimulanse za proizvođače domaće hrane koji posluju na pijacama.

“To je nesumnjivo jedan od najznačajnijih preduslova za budućnost pijaca koje treba da ostanu prepoznatljive upravo po domaćim proizvodima, pripremljenim za kupca po tradicionalnim recepturama”, zaključuje izvršni direktor poslovnog udruženja Pijace Srbije Savo Duvnjak.

Jedan od predloga na nedavno održanoj sednici Privredne komore Srbije je da se uputi inicijativa nadležnima da se stopa PDV-a za naplatu pijačnih usluga neposrednim poljoprivrednim proizvođačima koji prodaju svoje proizvode na pijacama smanji sa 20 na 10 odsto.

Tržišni udeo pijaca u 2022. i 2023. godini

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, ukupna vrednost prometa poljoprivrednih proizvoda na pijacama u Republici Srbiji u 2022. godini, u odnosu na 2021. godinu, izražena u tekućim cenama, bila je veća za 22,6 odsto. Na pijacama je tokom 2022. godine prodato poljoprivrednih proizvoda u vrednosti od oko 49,5 milijardi dinara, što je u tekućim cenama za oko devet milijardi više (22,6 odsto) u odnosu na prošlu godinu.

S obzirom na to da se promet poljoprivrednih proizvoda na pijacama prati u tekućim cenama, zabeleženo povećanje je značajnim delom posledica rasta cena jer su prema podacima RZS cene proizvođača proizvoda poljoprivrede i ribarstva u decembru 2022. godine, u odnosu na isti mesec 2021. godine, povećane u proseku za 32,1 odsto.

Tržišni udeo pijaca u prodaji i otkupu proizvoda poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je u toku 2022. godine bio 16 odsto, što je za 1,1 odsto više nego u 2021. godini. Međutim, od 2006. godine pijace beleže trend pada tržišnog udela, koji je tada iznosio 32,6 odsto.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, ukupna vrednost prometa poljoprivrednih proizvoda na pijacama u Republici Srbiji za prvih šest meseci 2023. godine bila je oko 23,9 milijardi dinara. U odnosu na isti period prethodne godine, promet poljoprivrednih proizvoda na pijacama, izražen u tekućim cenama, veći je za 14,9 odsto.

U strukturi vrednosti prometa poljoprivrednih proizvoda na pijacama za prvih šest meseci 2023. godine najviše učestvuju sledeće grupe proizvoda: povrće (28 odsto), živina i jaja (20 odsto), mleko i mlečni proizvodi (15,2 procenta) i voće i grožđe (14,8 odsto).

  • SABRINA

    26.9.2023 #1 Author

    Pijace su i dalje omiljeno mesto za kupovinu,ali su veliki i mali marketi ipak mnogo više prilagođeni ljudima koji zbog radnog vremena ne mogu da kupuju na pijaci.U marketima često ima veliki izbor voća i povrća po akcijskim cenama koje ispadnu mnogo manje nego pijačne.

    Odgovori

  • Dux011

    26.9.2023 #2 Author

    Slazem se sa prethodnim komentarom.

    Odgovori

  • SHALIMAR

    26.9.2023 #3 Author

    Cisto sumnjam da ce se predlog smanjenja pdv-a usvojiti..

    Odgovori

  • DOBRILA

    28.9.2023 #4 Author

    Treba i njima pomoci da opstanu..

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...