Više od 360 firmi koje se bave sadnjom i održavanjem šuma

Za pet godina u Srbiji pošumljeno 1.000 hektara

Ekologija

17.10.2023 16:03 Autor: Ljiljana Begović 14

Za pet godina u Srbiji pošumljeno 1.000 hektara Za pet godina u Srbiji pošumljeno 1.000 hektara
Prema poslednjim podacima Ministarstva zaštite životne sredine u okviru projekata obnove šuma od 2018. do 2023. godine, pošumljeno je oko 1.000 hektara u više... Za pet godina u Srbiji pošumljeno 1.000 hektara

Prema poslednjim podacima Ministarstva zaštite životne sredine u okviru projekata obnove šuma od 2018. do 2023. godine, pošumljeno je oko 1.000 hektara u više od 60 gradova i opština u Srbiji.

Međutim i pored toga u Vojvodini je pod šumama oko sedam odsto površina, što ovaj deo Srbije čini najmanje pošumljenom regijom u Evropi.

Ekolozi tvrde da bi problem mogao biti rešen ukoliko bi svi vlasnici poljoprivrednog zemljišta, uključujući i državu, bili spremni da se odreknu trenutne koristi i kada bi više razmišljali o dugoročnim efektima.

Razlog za nеdostatak šumskog zеmljišta kojе bi sе potеncijalno moglo pošumiti trеba tražiti u činjеnici da jе područjе Vojvodinе dominantno poljoprivrеdni rеgion i površinе zеmljišta su vеć oprеdеljеnе za tu svrhu ili еvеntualno nеkе drugе namеnе.

“Ovim dеlovanjеm šumе su prostorno ograničеnе na uskе lokalitеtе duž rеčnih tokova, Frušku goru, Vršački brеg, i prostorе Dеliblatskе i Subotičkе pеščarе. Na ovim lokalitеtima sе sada praktično nalazi najvеći dеo šumskog fonda, dok jе manji (ispod 10 odsto) rasut po ostalom prostoru Vojvodinе. To ustvari ukazujе na vеoma malu i simboličnu šumovitost vojvođanskih polja koja jе nеdovoljna za obavljanjе minimuma opštеkorisnih funkcija šuma”, navode iz preduzeća Vojvodinašume.

Oni dalje navode da je pošumljavanjе jеdan od mеhanizama za stvaranjе zdravе životnе srеdinе i stratеški odgovor na klimatskе izazovе i еkstrеmnе vrеmеnskе događajе kao što su poplava, sušе i еrozija.

“Iako su еfеkti pošumljavanja vidljivi tеk za nеkoliko godina možе sе rеći da jе svaka nova šuma poklon budućim gеnеracijama”, kažu iz Vojvodinašume.

Delatnošću gajenja šuma i ostalih šumarskih delatnosti u Srbiji se, prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, bavi 361 firma.

Najuspešnija preduzeća u delatnosti gajenje šuma i ostale šumarske delatnosti u 2022. godini
Ime preduzećaUkupni prihodiRezultat poslovanjaBroj zaposlenih
JAVNO PREDUZEĆE ZA GAZDOVANJE ŠUMAMA SRBIJAŠUME SA PO BEOGRAD (NOVI BEOGRAD)10.671.385.000984.039.0003.171
JP VOJVODINAŠUME PETROVARADIN6.610.960.000487.862.0001.462
IVANA RADOVANOVIĆ PR TRGOVINSKO ZANATSKOAUTOPREVOZNIČKA I USLUŽNA RADNJA ZA SEČU DRVETA RADOVANOVIĆI DEVIĆI287.046.00060.372.0007
GRADINA SISTEM DOO, TEMERIN531.772.00048.814.00076
ŠUME MANASTIRA EPARHIJE KRUŠEVAČKE d.o.o.90.458.00043.614.0004
FORNET DOO BEOGRAD173.615.00043.320.00013
RADNJA ZA ISKORIŠĆAVANJE ŠUME DŽOKEJ MILOŠEVIĆ ZORAN PREDUZETNIK, STRAGARI418.044.00041.043.00010
CRKVENE ŠUME EPARHIJE ŠUMADIJSKE d.o.o.50.853.00030.950.0004
VESNA SAMARDŽIĆ PR ZANATSKO TRGOVINSKA RADNJA UZGOJ ŠUMA I PREVOZ ROBE VESNA S.V. MALI ZVORNIK286.321.00021.638.00042
MILOŠ MILOŠEVIĆ PR DRVO KOP40.518.00020.175.0008
SR LJUBE RADNJA ZA EKSPLOATACIJU I PROMET DRVNIH SORTIMENATA LJUBINKO VELIČKOVIĆ PREDUZETNIK KURŠUMLIJA59.398.00011.388.0004
DRAGOLJUB SMILJANIĆ PR UZGOJ ŠUMA, TRGOVINA I PREVOZ SAMM-D KOMERC VELIKA REKA67.961.0009.164.00018
ŽELJKO MIHAILOVIĆ PREDUZETNIK ECO-TEAM71.448.0006.989.00012
MIROSLAV VUJIĆ PR VUJIĆ M 201942.972.0006.692.0003
DRAGAN MARINKOVIĆ PREDUZETNIK, SAMOSTALNA TRGOVINSKO ZANATSKO USLUŽNA I AUTOPREVOZNIČKA RADNJA MARINKO, VUKUŠICA61.448.0006.325.0006
MANASTIRSKE ŠUME136.032.0005.807.0006
SZR BAK MILISAV BAKOVIĆ PREDUZETNIK IVANJICA25.548.0004.720.0006
ZDM-EXPORT IMPORT DOO VETERNIK25.233.0004.262.0001
GRADIS DOO NOVI SAD34.786.0003.103.0005
FORESTING DOO124.622.0003.037.00010
CompanyWall Finansijski Asistent *svi podaci su za 2022. godinu, u dinarima

Na prvom mestu liste koja je formirana na osnovu rezultata poslovanja ostvarenih u 2022. godini, nalazi se javno preduzeće Srbijašume sa ostvarenih 984.039.000 dinara.

Za poslednje tri godine, rekordan poslovni rezultat ovo javno preduzeće imalo je 2021. godine sa dobiti od 1.100.557.000 dinara. Pandemijska godina je kao i za većinu kako privatnih, tako i javnih preduzeća bila jedna od težih kada je reč o poslovanju, pa je u skladu sa tim rezultat bio 608.576.000 dinara.

Treba napomenuti da Srbijašume gazduje državnim šumama i šumskim zemljištem na površini od 897.118 hektara i obavlja stručno-savetodavne poslove u šumama sopstvenika – fizičkih lica na površini od 1.222.960 hektara.

Preduzeće je počelo sa radom 1. oktobra 1991. godine u skladu sa Zakonom o šumama sa ciljem da integralno gazduje šumama i upravlja zaštićenim područjima i lovištima u skladu sa principima održivog šumarstva i profitabilnosti, uz povećanje šumovitosti i unapređenje postojećeg šumskog fonda Republike Srbije.

Na drugom mestu liste bonitetne kuće CompanyWall prema rezultatima poslovanja u 2022. godini nalazi se takođe javno preduzeće. Vojvodinašume su u prethodnoj godini prema EBITDA parametru ostvarile 487.862.000 dinara, što je nabolji rezultat za poslednjih tri godine, jer je u 2020. dobit bila 68.602.000 dinara, i u 2021. godini 344.942.000 dinara.

Foto; Printscreen youtube

Na listi preduzeća koja su najuspešnija u delatnosti gajenja šuma i ostalih šumarskih radova nalazi se nekoliko manastira, od kojih najbolju poziciju ima društvo sa ograničenom odgovornošću Šume manastira Eparhije kruševačke. Ovo preduzeće osnovao je Eparhijski upravni odbor Srpske pravoslavne crkve-kruševačke Eparhije.

Firma gazduje na tri jedinice: Naupare, Ljubostinje i Veluće. Šumu je na području Naupare, manastir dobio na poklon od države poveljom kneza Aleksandra Karađorđevića.

“Prvo uređivanje ovih šuma predstavlja jedno od prvih uređivanja šuma na teritoriji današnje Srbije, južno od Save i Dunava. Radio ga je dr Đorđe Jovanović početkom dvadesetog veka i doneo privredni plan za šumu manastira Naupare sa periodom važnosti od 1908 -1927. godine. Ukupna površina gazdinske jedinice Naupare iznosi 1491,84 hektara, od čega je 1465,57 hektara ili 98 odsto obrasle površine. Oko 90 odsto šume je obraslo lišćarskim vrstama drveća (najviše bukva), izdanačkog porekla, dok je oko 10 odsto četinarskih vrsta”, navode iz preduzeća Šume manastira Eparhije kruševačke.

Kada je reč o rezultatu poslovanja, firma je zauzela peto mesto liste najuspešnijih po dobiti u okviru delatnosti gajenja šuma sa dobiti u 2022. od 43.614.000 dinara. Kao i prethodnicima na listi, i za ovo preduzeća prošla je bila najuspešnija godina. U 2020. godini prema finansijskim izveštajima zebeležena je dobit od 22.884.000 dinara, dok je u 2021. iznosila 17.663.000 dinara.

  • Jj992

    17.10.2023 #1 Author

    To je dobra vest

    Odgovori

  • Dux011

    17.10.2023 #2 Author

    Pozitivno!

    Odgovori

  • ELLA

    17.10.2023 #3 Author

    Treba cuvati prirodu. Svako novo drvo nam znaci

    Odgovori

  • SHALIMAR

    17.10.2023 #4 Author

    Bez posumljavanja nema nam zivota…

    Odgovori

  • Vale

    17.10.2023 #5 Author

    Zanimljiv tekst

    Odgovori

  • Sindi

    18.10.2023 #6 Author

    Da se malo poradi i na Beogradu. U Zorana Djindjica su proslog meseca odsekli veliki broj zdravog drveca zarad prosirenja puta…katastrofa

    Odgovori

  • Maky

    18.10.2023 #7 Author

    Konacno i nesto lepo da se procita….

    Odgovori

  • Maraja

    18.10.2023 #8 Author

    Divno

    Odgovori

  • SENSEI

    18.10.2023 #9 Author

    Čini mi se da je ovo premalo, s obzirom koliko smo imali

    Odgovori

  • PAVLE-2005

    18.10.2023 #10 Author

    Čuvajte prirodu, da se ne kajete posle

    Odgovori

  • DOBRILA

    18.10.2023 #11 Author

    Super , i treba ..

    Odgovori

  • MAJA

    18.10.2023 #12 Author

    Lepo sam iznenađena ovom cinjenicom

    Odgovori

  • Željka

    20.10.2023 #13 Author

    Nije ni čudo što smo među najzagađenijima u Evropi. Prirodi se uopšte ne pridaje značaj.

    Odgovori

  • mile

    5.11.2023 #14 Author

    Ovo je odlicna vest …i jos nastaviti sa posumljavanjem

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...