U odnosu na 2022. godinu 17 odsto više

Gejming industrija Srbije u 2023. prihodovala 175 miliona evra

Srbija

19.4.2024 14:46 Autor: Redakcija Biznis.rs 6

Gejming industrija Srbije u 2023. prihodovala 175 miliona evra Gejming industrija Srbije u 2023. prihodovala 175 miliona evra
Gejming industrija Srbije je prošle godine prihodovala više od 175 miliona evra, što je 17 odsto više nego 2022. godine, pokazalo je istraživanje Asocijacije... Gejming industrija Srbije u 2023. prihodovala 175 miliona evra

Gejming industrija Srbije je prošle godine prihodovala više od 175 miliona evra, što je 17 odsto više nego 2022. godine, pokazalo je istraživanje Asocijacije industrije video-igara Srbije (SGA) čiji rezultati su predstavljeni u Privrednoj komori Srbije (PKS).

Direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju PKS-a Mihailo Vesović istakao je da je SGA važan partner Komore i najavio da će potpisati Sporazum o saradnji, u cilju dodatnog unapređenja dugogodišnje saradnje, prenosi Beta.

Prema godišnjem izveštaju SGA, 57 odsto kompanija u toj oblasti razvija originalne proizvode, a igre proizvedene u Srbiji su kupljene ili preuzete više od milion puta.

Direktor SGA Mihajlo Jovanović Džaril istakao je da je da gejming industrija Srbije od 2017. godine beleži kontinuirani rast i razvoj, uprkos globalnoj nestabilnosti u mnogim industrijama tokom prošle godine.

Najznačajnija promena u odnosu na 2022. godinu je rast zaposlenih od 98 odsto, tako da se procenjuje da u gejming industriji radi 4.300 ljudi.

Taj rast je delom posledica velikog broja gejming profesionalaca i njihovih porodica koje su se preselile u Srbiju iz Rusije, Ukrajine i Belorusije.

Na skupu je istaknuto da neke od vodećih globalnih kompanija kao što su Wargaming, Playrix  i Sperasoft, sada imaju svoja najveća predstavništva u Srbiji, pa se očekuje da će ovakav upliv znanja i iskustva značajno uticati na domaću gejming industriju.

Ove godine planirano je otvaranje 475 novih radnih mesta u kompanijama koje se bave gejmingom, a 28 odsto zaposlenih u toj industriji sada su žene.

Foto: Unsplash.com

„Najviše nas raduje što u industriji koja se percipira kao muška radi čak 28 odsto žena, a polovinu svih timova takođe vode žene, što je trend koji opstaje godinama unazad“, rekla je izvršna menadžerka SGA Кristina Janković Obućina.

Kako je navela, osim Beograda glavni razvojni centri su Novi Sad i Niš, a top tri oblasti po broju zaposlenih u gejming industriji su programiranje, umetnička zanimanja i kontrola kvaliteta.

Najtraženije pozicije su različite vrste programera i umetnika, a najteže je popuniti radna mesta u marketingu i akviziciji korisnika.

Istraživanje je pokazalo da su predstavnici gejming kompanija nezadovoljni nedostatkom izvora finansiranja, visokim porezima i komplikovanim birokratskim procedurama.

Menadžer za digitalna rešenja, startape i inovacije za Jugoistočnu Evropu u konsultantsko-revizorskoj kompaniji PwC Srbija Miloš Erić je istakao da gejming industrija Srbije najviše izvozi u SAD, Veliku Britaniju i Nemačku.

„Gejming industrija Srbije radiće narednih godina na otvaranju velikih brzorastućih tržišta na Dalekom istoku (Kina, Japan i Južna Koreja)“, najavio je Erić.

  • LENA

    19.4.2024 #1 Author

    Uvođenje novih radnih mesta i povećanje zastupljenosti žena u industriji su pozitivni trendovi. Važno je da se reše izazovi poput nedostatka finansiranja i birokratskih procedura kako bi se podržao dalji razvoj ove perspektivne industrije.

    Odgovori

  • AJA

    19.4.2024 #2 Author

    Lepa vest.

    Odgovori

  • MARA

    20.4.2024 #3 Author

    Lepo prihodovanje

    Odgovori

  • FILIP07

    20.4.2024 #4 Author

    Blago roditeljima te dece

    Odgovori

  • Brana

    21.4.2024 #5 Author

    Lepo

    Odgovori

  • NATI

    21.4.2024 #6 Author

    Uvek bila popularna delatnost

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...