Način obračuna poreske osnovice, poreza i doprinosa

Koji iznos autorskog honorara zaista pripada radniku?

PoreziPoslovanjePreduzetnikSrbija

1.8.2022 08:01 Autor: Ljiljana Begović 2

Koji iznos autorskog honorara zaista pripada radniku? Koji iznos autorskog honorara zaista pripada radniku?
Ugovor o autorskom delu ponekad zaposlenima ne daje precizan odgovor na pitanje koliko iznosi njihov honorar, odnosno na koju sumu mogu da računaju da... Koji iznos autorskog honorara zaista pripada radniku?

Ugovor o autorskom delu ponekad zaposlenima ne daje precizan odgovor na pitanje koliko iznosi njihov honorar, odnosno na koju sumu mogu da računaju da će im biti isplaćena? Da li autor naplaćuje neto ili bruto iznos, da li je u obavezi da plati poreze i doprinose, koji iznos honorara se navodi u dokumentu, samo su neka od pitanja koja se obavezno postavljaju prilikom ugovaranja posla.

Advokat Dragana Vidaković u razgovoru za Biznis.rs objašnjava da se autorski ugovor zaključuje sa naručiocem posla i njime se autor obavezuje da izradi autorsko delo, dok se naručilac posla obavezuje da za to plati ugovorenu naknadu (autorski honorar).

Kada je reč o honoraru, u autorski ugovor se obično unosi neto iznos naknade, ali prema rečima naše sagovornice, nema smetnji da se unese i bruto iznos.

Neto iznos je novac koji će autoru biti isplaćen od strane naručioca.

“To je iznos koji autor traži za svoj rad i koji će primiti za odrađeni posao. Takođe, na osnovu tog iznosa biće obračunati i plaćeni porez i doprinosi, odnosno neto suma će poslužiti da bi se odredio bruto iznos i poreska osnovica”, kaže Vidaković.

Šta sve može biti autorsko delo?

Prema zakonu o autorskim i srodnim pravima, autorskim delom se smatraju:

  • Pisana dela (knjige, brošure, članci, prevodi, računarski programi u bilo kojem obliku njihovog izražavanja, uključujući i pripremni materijal za njihovu izradu i dr.)
  • Govorna dela (predavanja, govori, besede i dr.)
  • Dramska, dramsko-muzička, koreografska i pantomimska dela, kao i dela koja potiču iz folklora
  • Muzička dela, sa rečima ili bez reči
  • Filmska dela (kinematografska i televizijska dela)
  • Dela likovne umetnosti (slike, crteži, skice, grafike, skulpture…)
  • Dela arhitekture, primenjene umetnosti i industrijskog oblikovanja
  • Kartografska dela (geografske i topografske karte)
  • Planovi, skice, makete i fotografije
  • Pozorišna režija
Foto: Pexels.com

Na neto iznos autorskog honorara plaća se porez na dohodak građana po stopi od 20 odsto na poresku osnovicu, zatim doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje po stopi od 26 odsto, kao i doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 10,3 procenata, i to samo u slučaju kada autor nije osiguran po osnovu zdravstvenog osiguranja po drugom osnovu (zaposlenja, obavljanja samostalne delatnosti, delatnosti poljoprivrede, penzije…)

Kada se sabere neto iznos autorskog honorara i iznosi poreza i doprinosa dobija se bruto iznos.

Poreska osnovica na koju se plaćaju porez i doprinosi dobija se tako što se od bruto prihoda oduzmu normirani troškovi. Oni zavise od toga ko je obveznik (autor) i od toga šta je predmet oporezivanja. Priznaju se u visini od 50, 43 ili 34 odsto u zavisnosti od vrste autorskog dela ili srodnog prava.

“U skladu sa parametrima, potrebno je izvršiti preračun neto iznosa u bruto iznos, kao i obračun visine poreza i doprinosa koji se plaćaju. To se radi primenom odgovarajućih koeficijenata, u zavisnosti od toga da li je autor zaposleno lice i koji normirani troškovi se priznaju, odnosno o kojoj vrsti autorskog dela je reč”, ističe Vidaković.

Ona naglašava da postoji razlika u iznosu normiranih troškova u zavisnosti od vrste autorskog dela, kao i razlika u tome da li je u pitanju lice koje jeste ili nije osigurano po osnovu zdravstvenog osiguranja po drugom osnovu.

Na autorski honorar plaća se porez po odbitku – što znači da istovremeno sa isplatom neto naknade autoru isplatilac (naručilac posla) uplaćuje odgovarajući porez i doprinose.

Isplatilac podnosi pojedinačnu poresku prijavu – Obrazac PPP-PD, kao i obrazac M-UN (za jednog autora) ili M-UN/K (za više autora) koji dostavlja nadležnom fondu PIO.

“Ukoliko autor ima status samostalnog umetnika, pravila su nešto drugačija. Porez na dohodak građana i dalje prijavljuje i plaća naručilac posla, odnosno isplatilac. Stopa poreza je takođe 20 odsto na poresku osnovicu. Međutim, doprinose za obavezno socijalno osiguranje plaća sam samostalni umetnik i to na osnovu rešenja nadležnog poreskog organa na godišnjem nivou”, zaključuje advokat Dragana Vidaković.

Ko i kako plaća porez i doprinose na autorski honorar?

Primer obračuna poreza i doprinosa za autora kod kojeg su normirani troškovi 50 odsto i koji nije zdravstveno osiguran po drugom osnovu, a čiji honorar neto iznosi 100.000 dinara:

Autorski honorar bruto (neto autorski honorar x koeficijent) – 100.000 x 1,298701298 = 129.870,13 dinara

Normirani troškovi (po stopi od 50 odsto od bruto iznosa) – 50 odsto od 129.870,1298 dinara = 64.935,06 dinara

Poreska osnovica (autorski honorar bruto – normirani troškovi) – 129.870,1298 dinara-64.935,06 dinara = 64.935,06 dinara

Porez (20 odsto poreske osnovice) = 12.987,01 dinara

Doprinosi za PIO (26 odsto poreske osnovice) = 16.883,11 dinara

  • TATJANA

    1.8.2022 #1 Author

    Dok se sve podmiri radniku ostane najmanje

    Odgovori

  • GOCA BG

    7.8.2022 #2 Author

    Radnik uz sva odbijanja dobija najmanje…

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...