od njega zavisi prinos

Poljoprivrednici Srbije zbog skupe setve štedeli na mineralnom đubrivu

AgrobiznisBiznisSrbija

23.11.2022 17:29 Autor: Redakcija Biznis.rs 3

Poljoprivrednici Srbije zbog skupe setve štedeli na mineralnom đubrivu Poljoprivrednici Srbije zbog skupe setve štedeli na mineralnom đubrivu
Predsednik Nezavisne asocijacije poljoprivrednika Srbije Jovica Jakšić rekao je u sredu da je u agraru zbog skupog mineralnog đubriva za jesenju setvu na 40... Poljoprivrednici Srbije zbog skupe setve štedeli na mineralnom đubrivu

Predsednik Nezavisne asocijacije poljoprivrednika Srbije Jovica Jakšić rekao je u sredu da je u agraru zbog skupog mineralnog đubriva za jesenju setvu na 40 odsto zasejanih površina smanjena njegova upotreba, što će se odraziti na prinos ako se u proleće ne nadoknadi taj manjak.

„Poljoprivredni proizvođači su zbog nedostatka novca bili prinuđeni da u najskupljoj žetvi do sada prvo štede na mineralnom đubrivu. Zasejao sam 200 hektara pšenice, a smanjio upotrebu osnovnog, mešanog đubriva oko 25 odsto“, rekao je Jakšić.

Dodao je da su poljoprivredni proizvođači uglavnom za setvu pšenice koristili svoje, nedeklarisano seme, što takođe može da utiče na smanjenje prinosa.

Jakšić je rekao da je neizvesno kako će se kretati cene mineralnog đubriva na proleće, koje sada košta oko 110 dinara po kilogramu i tri puta je skuplje nego u jesen 2021. godine. Od njegove cene, kako je rekao, zavisi da li će manjak đubriva pri setvi moći da se nadoknadi u proleće.

On je rekao da ima nezvaničnih najava da bi mineralno đubrivo „urea“ moglo da pojeftini na proleće 2023. godine i omogući poljoprivrednicima da sa dve prihrane nadoknade manjak pri setvi.

„Na njivama, gde se primenjuje puna agrotehnika, umanjenje đubriva jedne godine neće imati preveliki uticaj na prinose, ali na ostalim njivama rod može da se umanji do 50 odsto“, rekao je Jakšić.

Istakao je da će prinos pšenice u narednoj godini presudno zavisiti od cene mineralnog đubriva na proleće.

Džakovi stočne hrane
Foto: Unsplash.com

Jakšić je rekao da od kada je omogućen izvoz pšenice iz Ukrajine na domaćem tržištu pada cena tog poljoprivrednog proizvoda i kukuruza i da je domaćim proizvođačima sada cena pala za oko 15 do 20 odsto i ne mogu da se oslobode viškova.

Dodao je da je ove godine i pored tih problema pšenicom zasejano oko 750.000 hektara ili oko 20 odsto više nego prošle godine, pre svega zbog straha od prolećne suše koja može biti pogubna za prolećne useve, pa se pribegava jesenjoj setvi na što većim površinama.

Prema rečima predsednika Udruženja poljoprivrednih proizvođača „Stig“ Nedeljka Savića u tom delu Srbije oko 30 odsto poljoprivrednika nije koristilo osnovno mineralno đubrivo pri setvi zbog njegove visoke cene, smanjenog prinosa kukuruza i soje zbog suše i nemogućnosti da se razduže.

„Jedan broj poljoprivrednika nije koristio mineralno đubrivo, računajući na činjenicu da ako na proleće bude suša ne vredi ni ako se iskoristi maksimalna količina đubriva. Ako ne bude suše, oni smatraju da sa dve prihrane nadoknade nedostatak iz jesenje setve“, rekao je Savić.

U Banatu je, prema rečima predsednika Sveza udruženja poljoprivrednika Banata Dragana Kleuta, smanjena upotreba osnovnog đubriva pri setvi pšenice na 50 odsto parcela.

„Ima i poljoprivrednika koji nisu dodavali đubrivo jer nemaju novca, pošto od države ne dobijamo nikakve subvencije, a zbog zabrane izvoza pšenice i kukuruza, nismo mogli da prodamo viškove. To je uticalo i na pad cena naših proizvoda, dok cene svih repromaterijala i energenata rastu“, rekao je Kleut.

  • TATJANA

    23.11.2022 #1 Author

    Bas se susrecu sa velikim problemima, izvozom nisu mogli da plasiraju višak, cene se menjaju, subvencija nema

    Odgovori

  • BIJUTI27

    23.11.2022 #2 Author

    Više ne znaju ni kako da uštede, ni od čega, a para nigde.

    Odgovori

  • GOCA BG

    23.11.2022 #3 Author

    Dobro je da uopste mogu da rade u ovakvim uslovima,prepusteni su sami sebi,pomoc nemaju,samo obecanja…

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...