Proizvođači traže hitan sastanak sa ministarkom poljoprivrede

Dobar rod pšenice, ratari nezadovoljni niskom otkupnom cenom

Agrobiznis

26.9.2023 15:48 Autor: Ljiljana Begović 4

Dobar rod pšenice, ratari nezadovoljni niskom otkupnom cenom Dobar rod pšenice, ratari nezadovoljni niskom otkupnom cenom
Zbog klimatskih uslova ova godina je za ratarske proizvoda bila veoma specifična. Razvoj i visina prinosa poljoprivrednih useva zavisili su u velikoj meri od... Dobar rod pšenice, ratari nezadovoljni niskom otkupnom cenom

Zbog klimatskih uslova ova godina je za ratarske proizvoda bila veoma specifična. Razvoj i visina prinosa poljoprivrednih useva zavisili su u velikoj meri od primenjene zaštite od padavina i bolesti.

Međutim, zbog nedostatka tražnje, niske otkupne cene i velike količine neprodate pšenice u rezervama, mnogi proizvođači dovedeni su na rub propadanja.

Predsednik Saveza udruženja poljoprivrednika Banata Dragan Kleut rekao je u razgovoru za Biznis.rs da nijedan zahtev koji su poljoprivrednici tražili u sporazumu koji je potpisan sa Ministarstvom poljoprivrede u maju nije ispunjen, tako da su proizvođači u katastrofalnoj situaciji.

“Mi smo tražili uređenje tržišta i zahtevali izjednačavanje cena sa svetskim berzama od kojih je najbliža u Budimpešti. I pored toga cene pšenice i kukuruza značajno su niže nego na berzi u Mađarskoj. Trenutno je cena kukuruza u okruženju 25, dok je kod nas 16 dinara za kilogram. Kada je reč o ceni pšenice ona iznosi 20 dinara kod nas, a u okruženju 28 dinara”, objašnjava Kleut.

Prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS) proizvodnja pšenice iznosi 3,45 miliona tona, što je za 10,9 odsto više u odnosu na proizvodnju ostvarenu u prošloj godini.

Očekivana proizvodnja kukuruza je 6,63 miliona tona, što je za 54,8 odsto više u odnosu na proizvodnju ostvarenu u prošloj godini. U odnosu na desetogodišnji prosek (2013–2022), proizvodnja pšenice je veća za 25,1 odsto, suncokreta za 14,9 odsto, soje za 9,9 odsto, i kukuruza za pet odsto, a šećerne repe manja za 16,5 odsto.

Foto: Pixabay.com

Pšenice je u Srbiji na oko 720.000 hektara, 17 odsto više nego godinu pre. U vreme setve je koštala 38 dinara po kilogramu, skoro duplo više nego sada.

Ratarima se, prema rečima našeg sagovornika, uložena sredstva neće vratiti, jer su cene značajno niske.

“Rod je ove godine dobar, ali ovoliki pad cene nismo mogli da predvidimo. I dalje velike količine pšenice stoje u robnim rezervama”, napominje Kleut.

Poljoprivrednici traže hitan sastanak sa ministarkom

Iako je ministarka poljoprivrede Jelena Tanasković rekla da će do kraja meseca biti isplaćene sve dogovorene subvencije , poljoprivrednici koji su potpisali sporazum traže hitan sastanak sa ministarkom.

“Nijedan zahtev nije ispunjen do kraja. Subvencije za stočni fond i priplodna grla nisu isplaćene u kompletu. Nije urađeno regulisanje tržišta poljoprivrednih proizvoda. Mi bukvalno ne možemo više da podnesemo troškove proizvodnje. Tražili smo i ukidanje akcize na naftu, ali smo dobili samo ponudu za refakciju od 50 dinara po litru goriva koje ponovo poskupljuje. U Hrvatskoj za poljoprivrednike cena goriva je 90 dinara”, naglašava naš sagovornik.

On dodaje da domaći poljoprivrednici ne mogu više da budu konkurentni.

“Ne da ne možemo da budemo konkurentni već smo na ivici propasti. Zato i tražimo hitan sastanak sa ministarkom poljoprivrede. Trebalo bi da već razgovaramo o planovima i merama za narednu godinu i kako da sredimo ovu situaciju gde poljoprivreda propada”, ističe predsednik Saveza udruženja poljoprivrednika Banata.

Za sada protesta neće biti, već će prema njegovim rečima problem pokušati da reše mirnim putem.

“Poljoprivrednici su ogorčeni, jer su u beznadežnoj situaciji. Nemaju mogućnost da obnove proizvodnju. Za sada nas iz Vlade Srbije ignorišu, i ne odgovaraju na zahteve. Da li će obećanje ministarke biti ispunjeno do kraja meseca, videćemo, ili je to samo kupovina vremena”, zaključuje Dragan Kleut, predsednik Saveza udruženja poljoprivrednika Banata.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...