Vrednost poslednje rezidencije koja je pripala Srbiji 7,7 miliona švajcarskih franaka

Šta se dogodilo sa diplomatskom imovinom bivše SFRJ?

NekretnineNovacSrbijaSvetU fokusu

3.4.2022 15:11 Autor: Marija Jovanović 14

Šta se dogodilo sa diplomatskom imovinom bivše SFRJ? Šta se dogodilo sa diplomatskom imovinom bivše SFRJ?
Sukcesija zajedničke imovine nekadašnje SFRJ sprovodi se u skladu sa Sporazumom o sukcesiji, a Ministarstvo spoljnih poslova Srbije nadležno je za sprovođenje samo jednog... Šta se dogodilo sa diplomatskom imovinom bivše SFRJ?

Sukcesija zajedničke imovine nekadašnje SFRJ sprovodi se u skladu sa Sporazumom o sukcesiji, a Ministarstvo spoljnih poslova Srbije nadležno je za sprovođenje samo jednog dela koji se tiče vlasništva diplomatsko-konzularnih predstavništa nekada zajedničke države.

Poslednji u nizu objekata koji je pripao našoj zemlji je ambasada i rezidencija u Bernu (Švajcarskoj), čija je vrednost procenjena na 7,7 miliona švajcarskih franaka. Otkup vlasničkih udela drugih država sukcesora nad ovim objektom bivše SFRJ završen je 24. februara.

“Ambasador Srbije u Švajcarskoj Goran Bradić potpisao je sa ambasadorom Bosne i Hercegovine Borom Bronzom ugovor o otkupu suvlasničkog udela (15 odsto) te bivše jugoslovenske republike nad zgradom Ambasade i rezidencije nekadašnje SFRJ u Bernu”, navode u Ministartsvu spoljnih poslova za Biznis.rs.

Kako objašnjavaju, prethodno su ugovori o otkupu udela Republike Slovenije (14 odsto) i Severne  Makedonije (osam odsto) potpisani 7. odnosno 21. decembra 2021. prošle godine, dok je ugovor sa Republikom Hrvatskom (23,5 odsto) potpisan 2. februara 2022. godine.

“Ovim je Srbija u celosti ostvarila stopostotno vlasništvo nad zgradom u kojoj se nalaze Ambasada, Konzularno odeljenje i rezidencija ambasadora Republike Srbije u Švajcarskoj. Objekat u Bernu, površine nešto veće od 1.800 metara kvadratnih, izgradilo je preduzeće ‘Energoprojekt’ 1978. godine. Kanton Bern je 2017. godine zgradu, čija je vrednost zvanično procenjena na 7.780.000 švajcarskih franaka, uvrstio u listu zaštićenih kulturnih dobara”, ističu u Ministarstvu spoljnih poslova Srbije.

Kada je reč o imovini koja je pripala našoj državi, među objekte koji imaju ne samo materijalnu već i kulturno-istorijsku vrednost ubrajaju se, između ostalih, i rezidencija u Parizu, ambasade Srbije Pragu i Budimpešti.

Što se tiče pitanja koja su još uvek otvorena kada je reč o nepokretnostima, u ministarstvu napominju da se očekuje realizacija prodaje Stalne misije pri UN u Njujorku, u iznosu od oglašenih 50 miliona američkih dolara, a radi se i na fizičkoj podeli između država sukcesora placa na kome se nalaze objekti DKP u Nju Delhiju i Braziliji.

Našoj zemlji su do sada, između ostalog, pripale nepokretnosti u Australiji (generalni konzulat u Sidneju i rezidencija u Kanberi), Češkoj (ambasada), Finskoj (ambasada), Francuskoj (rezidencija), Grčkoj (ambasada/rezidencija u Atini i generalni konzulat u Solunu), Italiji (ambasada u Rimu i tri stana u Trstu), Kanadi (rezidencija), Mađarskoj (ambasada i kuća u Budimpešti), Meksiku (ambasada), Portugaliji (rezidencija), SAD (rezidencija), Nemačkoj (generalni konzulat u Frankfurtu i ambasada u Berlinu), Švajcarskoj (stalna misija u Ženevi), Turskoj (rezidencija i kuća u Ankari, zemljište u Istanbulu) i Peruu (ambasada i rezidencija), Venecueli (ambasada), Egiptu (ambasada/rezidencija i garaža)…

Do sada podeljeno 95 objekata, Srbiji pripalo 41

Pitanje sukcesije diplomatske i konzularne imovine bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) regulisano je „Aneksom B“ Sporazuma o pitanjima sukcesije, koji je potpisan u Beču 29. juna 2001. godine. Republika Srbija ratifikovala ga je 1. jula 2002. godine. U Dodatku „Aneksa B“, koji je jedan od ukupno sedam aneksa, data je lista diplomatske i konzularne imovine bivše SFRJ – 123 nepokretnosti, ukupne vrednosti 266,40 miliona dolara, što je rezultat procene u vreme pregovora, a ne aktuelne tržišne vrednosti.

Prema sporazumu, Srbija od navedenih vrednosti ima pravo ukupnog učešća u visini od 39,5 odsto, slede je Hrvatska sa 23,5 odsto, Bosna i Hercegovina sa 15 odsto, Slovenija sa 14 procenata i Severna Makedonija sa osam odsto.

Od raspoloživih 123 objekta iz “Aneksa B” fizički je raspodeljeno 95 objekata, od kojih je 41 pripalo Republici Srbiji. Ostalim državama sukcesorima pripalo je ukupno 54 objekta – Hrvatskoj 24, Bosni i Hercegovini 12, Sloveniji 13, a Severnoj Makedoniji pet.

  • VERA

    3.4.2022 #1 Author

    Mi smo bili nosioci imovine SFRJ tako da ce nam sigurno pripasti veci deo imovine.

    Odgovori

  • Milovan94

    3.4.2022 #2 Author

    Baš dosta nepokretnosti.

    Odgovori

  • TATJANA

    3.4.2022 #4 Author

    Pa i nije nam bas nesto mnogo ostalo u odnosu na sve sto je SFRJ imala u tom vlasnistvu

    Odgovori

  • Anna

    3.4.2022 #5 Author

    Ipak nije zanemarljivo. Lep deo smo dobili. I to su sve veoma vredne građevine.

    Odgovori

  • MARKO7

    3.4.2022 #6 Author

    Verujem da je sve otišlo u nečiji dzep..

    Odgovori

    • SANJA

      3.4.2022 #7 Author

      Tada je jako bilo cudno vreme tako da…videcemo

      Odgovori

  • IVAN

    3.4.2022 #8 Author

    Koga to zanima?

    Odgovori

  • GOCA BG

    3.4.2022 #9 Author

    Dobar deo ce nam pripasti…

    Odgovori

  • FRUIT04

    3.4.2022 #10 Author

    I dalje se pribaju bivse Republike sta je cije

    Odgovori

  • MAJA

    3.4.2022 #11 Author

    U potpunosti se slazem

    Odgovori

  • LEPOSAVA

    3.4.2022 #12 Author

    Dosta nepokretnosti…i treba da dobijemo

    Odgovori

  • SUNCOKRET

    4.4.2022 #13 Author

    1.800 m2 u Švajcarsko, kpja je to ogromna vrednost!

    Odgovori

  • Lelica

    4.4.2022 #14 Author

    I to ce sigurno neko uzeti za sebe.

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...