Nove tehnologije donose još više podataka iz različitih izvora

Veštačka inteligencija i automatizacija rapidno menjaju posao revizora

AnalizaBankeInvesticijeNovacPoreziU fokusu

17.9.2021 11:28 Autor: Marko Andrejić 0

Veštačka inteligencija i automatizacija rapidno menjaju posao revizora Veštačka inteligencija i automatizacija rapidno menjaju posao revizora
Veštačka inteligencija (Artificial Intelligence – AI), automatizacija, kao i nekoliko tehnologija, kao što su blokčejn (blockchain) i računarstvo u oblaku (cloud) rapidno menjaju reviziju.... Veštačka inteligencija i automatizacija rapidno menjaju posao revizora

Veštačka inteligencija (Artificial Intelligence – AI), automatizacija, kao i nekoliko tehnologija, kao što su blokčejn (blockchain) i računarstvo u oblaku (cloud) rapidno menjaju reviziju. Naime, korišćenjem AI i automatizacije sada je moguće dobiti veći broj podataka iz različitih izvora iz kojih je moguće analizirati različite odnose i trendove, ocenjivati rizik, promene na tržištu i slično, objašnjava u razgovoru za Biznis.rs Zoran Perišić, senior IT revizor u kompaniji Moore Stephens.

Međutim, prema njegovim rečima, veliki broj podataka sa sobom nosi i potrebu korišćenja naprednih softverskih alata koji će vršiti analizu tako velikog broja podataka.

„Pored prednosti koje donose nove tehnologije, tu su i direktni i indirektni izazovi. Direktni izazovi ogledaju se u obezbeđenju privatnosti, poverljivosti, integriteta i operativnog upravljanja revizijom. Indirektni izazovi se odnose na obezbeđenje adekvatnih sposobnosti revizora da realizuje angažman“, objašnjava naš sagovornik.

Perišić navodi da efektivna primena AI podrazumeva pristup velikoj količini podataka koji uključuju i poverljive podatke, što u odnosu sa klijentima često stvara problem, kako iz ugla obezbeđenja pristupa uz poštovanje regulative, tako i iz perspektive skorašnjih dešavanja u vezi sa javnim objavljivanjem privatnih podataka raznih korporacija kao posledice neadekvatne konfiguracije informacionog sistema ili maliciozne delatnosti internih ili eksternih aktera. Sve ovo uslovljava da revizori prilikom angažmana moraju da kod analize rizika uključe i rizike koji se odnose na pomenute segmente.

„Poseban problem kod primene AI ogleda se u tome da li su dobijeni podaci možda bazirani na pogrešnim pretpostavkama, pošto ovakvi sistemi „uče“ u odnosu na podatke koje obrađuju. Na primer, ako su ulazni podaci pretežno jedne vrste postoji velika verovatnoća da će jedan mali deo podataka druge vrste biti razmatran kao da je pretežnog tipa. Kako bi se izbegle pomenute situacije potrebno je razmotriti i da li sistem koji pruža podatke poseduje još neke dodatne kontrole radi verifikacije podataka na ulazu i izlazu“, ističe Zoran Perišić.

Digitron i laptop

Primena AI i automatizacije donosi i indirektne izazove koji se odnose na obezbeđenje adekvatnih sposobnosti revizora da realizuje angažman, ali i omogućava da revizor manje vremena provodi u prikupljanju, korelaciji, formatiranju i sumarizaciji podataka, a više na analizi dobijenih podataka.

Kako ocenjuje Perišić, da bi revizor razvio potrebne analitičke sposobnosti potrebno je da usvaja tehnička znanja koja se odnose na vizualizaciju i interpretaciju podataka.

„To ne znači da revizor treba da ima detaljna tehnološka saznanja, već da poznaje aktuelne tehnologije koje mu mogu pomoći u interpretaciji dobijenih rezultata iz ogromne količine podataka, a da se pri tome kritički odnosi u odnosu na njih“, kaže senior IT revizor.

On podseća i da je nekoliko svetskih revizorskih kuća već objavilo da je izvršilo akviziciju renomiranih IT kompanija kao svoj odgovor u odnosu na sve veći upliv tehnologije u sektor revizije.

Inače, IT revizija u suštini podrazumeva procenu upravljanja IT sistemom, odnosno njegovu usklađenost sa korporativnim upravljanjem, vizijom, misijom i ciljevima. Cilj revizije je identifikacija rizika i slabosti, implementacija kontrola u odnosu na identifikovane rizike i slabosti, unapređenje procedura, usklađivanje sa regulatornim zahtevima, obezbeđenje poverljivosti, integriteta i dostupnosti podataka, itd.

„Da bi IT revizija ostvarila svoj cilj u okviru nje se realizuju različiti testovi logičkih i fizičkih kontrola, kontinuiteta poslovanja, procedura oporavka, evaluacija strategije razvoja, kao i evaluacija organizacije i rada organizacione celine nadležne za informacioni sistem. Sve ovo se realizuje kroz intervjue, analizu dokumentacije i neposredno sagledavanje IT sistema. U zavisnosti od primarnog cilja IT revizije, za realizaciju se koristi odgovarajuća metodologija poput Cobit, ITIL…“, objašnjava Zoran Perišić.

On ističe da se značaj IT revizije ogleda u tome da pruža razumnu uverljivost da je IT sistem adekvatno zaštićen, da pruža pouzdane informacije korisnicima i da se njime na adekvatan način upravlja kako bi podržao misiju i viziju organizacije.

Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...