Veliki broj radnika na internetu voljan da promeni pravnu formu poslovanja

Frilenseri nedovoljno informisani o novim propisima za oporezivanje

AnalizaIzdvajamoPoreziPoslovanje

16.9.2023 12:22 Autor: Ljiljana Begović 18

Frilenseri nedovoljno informisani o novim propisima za oporezivanje Frilenseri nedovoljno informisani o novim propisima za oporezivanje
Novi propisi o oporezivanju frilensera u Srbiji, kao i ekonomske prilike u zemlji i svetu, uticali su proteklih meseci na broj radnika na internetu.... Frilenseri nedovoljno informisani o novim propisima za oporezivanje

Novi propisi o oporezivanju frilensera u Srbiji, kao i ekonomske prilike u zemlji i svetu, uticali su proteklih meseci na broj radnika na internetu.

Velika poslovna neizvesnost i restriktivne ekonomske politike koje sprovode vlade širom sveta sa ciljem stabilizacije ekonomskih prilika usled inflacije, nestabilnosti izazvane ratom u Ukrajini, ali i usvajanje izmena Zakona o porezu na dohodak građana kojim je predlog Radne grupe za rešenje statusa fizičkih lica koja rade preko interneta uveden u zakon, svakako donose posledice za gig radnike u Srbiji.

Iako rad na platformama i dalje privlači nove radnike iz Srbije, prema najnovijem izveštaju Payoneera naši gig radnici suočavaju se sa značajnim rastom globalne konkurencije, imaju poteškoće u pronalaženju novih poslova i beleže usporeniji rast tražnje za svojim uslugama u odnosu na druge delove sveta.

Ljubivoje Radonjić, istraživač Centra za istraživanje javnih politika, kaže da je jedan od razloga nekonkurentnost određenih profesija koje su veoma zastupljene u ovoj populaciji, kao što je unos podataka i administrativne usluge.

“S druge strane, značajna zastupljenost srpskih frilensera u bolje plaćenim profesijama, u kojima su globalna tražnja, ali i domaća ponuda, i dalje na zadovoljavajućem nivou, ostavljaju prostor za optimistična predviđanja o zadržavanju rastućih trendova na srpskom gig tržištu i u budućnosti”, navodi Radonjić u razgovoru za Biznis.rs.

Međutim, dok čekamo najnovije rezultate Gigmetra, podaci iz poslednjeg merenja pokazuju da je u februaru 2023. godine ponovo zabeležen rast broja frilensera na najpopularnijoj platformi, i to za petinu u odnosu na prethodno zabeleženo merenje u oktobru 2022. godine, čime je postpandemijski rast broja frilensera u Srbiji nastavljen.

Foto: Unsplash.com

Ovakvi trendovi ukazuju da je srpsko tržište gig rada ostalo vrlo otporno i atraktivno, uprkos brojnim manje povoljnim faktorima. Svakako, postoji i mogućnost da je veća vidljivost frilensera u srpskoj javnosti u poslednjih par godina predstavljala signal brojnijoj populaciji da se oproba u ovoj vrsti rada.

Novi propisi o oporezivanju naveo je veliki broj frilensera na razmišljanje da poslovanje nastave u drugačijoj formi.

Prema nedavnim istraživanjima, oko 27 odsto frilensera na najpopularnijoj onlajn platformi u Srbiji izrazilo je spremnost da sa klijentima zasnuje neku vrstu dugoročnog poslovnog odnosa i van platforme.

“To vodi ka pretpostavci da je više od četvrtine frilensera na ovoj platformi voljno da reguliše svoj rad kroz određenu vrstu radnog odnosa. Pritom, naročito je interesantno da su upravo radnici sa najvišim prosečnim zaradama (20 američkih dolara) skloniji ovakvoj vrsti angažmana. S obzirom na to da je reč o novoj opciji koju je ponudila ova platforma, u narednom periodu će svakako biti interesantno analizirati koji broj radnika iz Srbije će u budućnosti biti zainteresovan za ovu mogućnost i nastavak rada sa klijentima van platforme”, ukazuje Radonjić.

Veliki je i broj frilensera kojima je onlajn posao osnovni izvor zarade.

“Prema poslednjim analizama, na konkretnim projektima radilo je oko 22 odsto registrovanih radnika, što je udeo koji ne odstupa značajnije u odnosu na prethodna merenja. Rast broja frilensera u Srbiji, ali i onih kojima je ovaj tip rada osnovni izvor zarade i u budućnosti ostaje determinisan brojnim faktorima. Osim potrebe ka uspostavljanju povoljnog pravnog i poreskog ambijenta koji bi podržao dalje regulisanje statusa i radno-socijalnog položaja frilensera, dalji razvoj ovog oblika rada zavisiće i od brojnih eksternih faktora, pre svega od globalne konkurencije i tražnje za znanjima i veštinama koje poseduju gig radnici i radnice iz Srbije”, zaključuje Ljubivoje Radonjić, istraživač Centra za istraživanje javnih politika.

  • Sonjka

    16.9.2023 #1 Author

    Pa n bi trebalo da placaju porez, jer nemaju svoje firme, samo zaradjuju od drustvenih mreza.

    Odgovori

  • KIMCHI

    16.9.2023 #3 Author

    Bas me cudi

    Odgovori

  • LEBRON

    17.9.2023 #5 Author

    Uputite ih

    Odgovori

  • mile

    17.9.2023 #6 Author

    Pa informisite ih

    Odgovori

  • Vale

    17.9.2023 #7 Author

    Treba da znaju

    Odgovori

  • BLIZANAC

    17.9.2023 #8 Author

    Mnogo bolje informisanje treba da bude

    Odgovori

  • MAXMAD

    17.9.2023 #9 Author

    Ni tradicionalni poslovi nisu do kraja definisani.

    Odgovori

  • Emilija

    17.9.2023 #10 Author

    Da,oni nemaju svoje firme

    Odgovori

  • CIGI

    17.9.2023 #11 Author

    A ko je za to kriv, ili fali jedan papir ili je odg nismo mi nadlezni.

    Odgovori

  • GAGA

    17.9.2023 #12 Author

    Objasnite im

    Odgovori

  • SHALIMAR

    17.9.2023 #13 Author

    Ko je kriv sto su nedovoljno informisani?!

    Odgovori

  • DUCA

    17.9.2023 #14 Author

    Zbog zakona o oporezivanju veliki broj frilensera smišljaju kako da zaobiđu zakon i dalje ne plaćaju.

    Odgovori

  • PIKSI

    17.9.2023 #15 Author

    Treba vise da se informisu prate

    Odgovori

  • MARA

    17.9.2023 #16 Author

    Nije oporezivanje dobro definisano

    Odgovori

  • SUNCICA

    17.9.2023 #17 Author

    uvek se nadje nacin da se otme od samostalnih ljudi, kao da smo u feudalizmu

    Odgovori

  • SENSEI

    18.9.2023 #18 Author

    Kako i upamtiti sve poreske obaveze svih poreskih obveznika

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...