Predstavnici finansijskih institucija za produženje uredbe koja ograničava rast poreske osnovice

Paušalcima se neće menjati granica za ulazak u PDV

PoreziPoslovanje

14.11.2022 15:04 Autor: Ljiljana Begović 11

Paušalcima se neće menjati granica za ulazak u PDV Paušalcima se neće menjati granica za ulazak u PDV
Granica od šest miliona dinara prema Zakonu o porezu na dohodak građana, kao i od osam miliona dinara prometa za ulazak u sistem poreza... Paušalcima se neće menjati granica za ulazak u PDV

Granica od šest miliona dinara prema Zakonu o porezu na dohodak građana, kao i od osam miliona dinara prometa za ulazak u sistem poreza na dodatu vrednost (PDV), paušalcima neće biti povećana ni u narednoj godini.

Prema rečima pomoćnika ministra finansija Dragana Demirovića, iako su ovi uslovi određeni pre 10 godina njihova granica se neće pomerati, jer je jedna od najviših u odnosu na zemlje regiona.

Učestvujući na panel diskusiji “Fiskalni i finansijski aspekti poslovanja preduzetnika”, u organizaciji Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED), Demirović je takođe istakao da je to jedna od zamerki koje na oporezivanje i poslovanje u Srbiji imaju i predstavnici finansijskih institucija EU, kada je reč o usaglašavanju domaćih zakona sa evropskom regulativom, i da se ministarstvo trudi da održi taj način oporezivanja paušalaca.

Jedna od glavnih tema panela na kojem se govorilo o preduzetnicima i fiskalnim aspektima poslovanja bilo je i produženje ograničenja od 10 odsto povećanja iznosa osnovice na godišnjem nivou.

Iz NALED-a su predložili da se produži norma koja je doneta u okviru Uredbe o bližim kriterijumima i elementima za paušalno oporezivanje, a koja se odnosi na slučajeve kada se iznos osnovice poveća za više od 10 odsto u odnosu na sumu utvrđenu za prethodnu godinu.

“Stava smo da navedeni limit u uslovima visoke inflacije ne treba povećavati za više od 10 odsto preko stope inflacije u prethodnih 12 meseci. Ukoliko bi se ovo ograničenje rasta obaveza od maksimalno 10 odsto na godišnjem nivou ukinulo, a posebno u kontekstu aktuelne krize, moglo bi da dovede do gašenja preduzetničkih radnji i prekida poslovanja ili prelaska u sivu ekonomiju”, naveli su iz NALED-a.

Foto: Unsplash.com

Sa ovim stavom složili su se i ostali učesnici panela: koordinator za poresku kontrolu u Poreskoj upravi Dragan Agatunović, pomoćnik direktora u Republičkom sekretarijatu za javne politike Ninoslav Kekić i direktor Odeljenja za konkurentnost i investicije u NALED-u Dušan Vasiljević.

Oni su podsetili da je Uredba o paušalnom oporezivanju doneta 2020. godine kako bi se promenio obračun paušalnog opterećenja. Njome je promenjen način utvrđivanja visine poreza i doprinosa paušalaca, što je kao posledicu imalo višestruko uvećanje opterećenja za određene šifre delatnosti.

Pomoćnik ministra finansija Dragan Demirović rekao je da se oporezivanje prema šiframa delatnosti za sada neće menjati, ali da će se ta tema razmatrati u narednom periodu.

“Gorući problem su nam bili frilenseri, čiji smo status želeli što pre da rešimo. Radna grupa je vredno radila na predlogu i konačnom rešenju koje će biti prihvatljivo za obe strane. Videćemo kako će sistem oporezivanja frilensera da funkcioniše, i za njih i za Poresku upravu preko koje će se prijavljivati. Naći ćemo rešenje koje će biti lako za upotrebu”, naglasio je Demirović.

On je u svom izlaganju predstavio detaljno oba modela na osnovu kojih će se od sledeće godine oporezivati frilenseri.

“Pre svega smo definisali dve grupe frilensera, pa na osnovu toga sastavili dva modela, da bi oni sa povremenim i nižim primanjima mogli da se oporezuju na jedan, a oni sa konstantnim i stalnim zaradama, kojima je to jedini izvor prihoda, na drugi način”, rekao je pomoćnik ministra finansija Dragan Demirović na panelu o poslovanju preduzetnika “Fiskalni i finansijski aspekti poslovanja preduzetnika”.

Predloženi modeli za oporezivanje frilensera

Model A

– Neoporezivi mesečni prihod od 19.300 dinara koji nije vezan za minimalac. Kvartalno to predstavlja iznos od 57.900 dinara. Normirani troškovi su 34 odsto.

– Osnovica za porez i doprinose dobija se tako što se od ukupnog kvartalnog prihoda oduzmu normirani troškovi i trostruka vrednost neoporezivog mesečnog prihoda. Na osnovicu će se obračunavati porez po stopi od 10 odsto, doprinosi za zdravstveno osiguranje od 10,3 odsto, kao i doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje po stopi od 25 odsto

Model B

– Neoporezivi iznos na mesečnom nivou 32.000 dinara, odnosno 96.000 dinara kvartalno. Nema normiranih troškova.

– Osnovica za porez i doprinose u ovom slučaju se dobija tako što se od ukupnog kvartalnog prihoda oduzme trostruka vrednost neoporezivog mesečnog prihoda. Na osnovicu se obračunavaju: porez po stopi od 20 odsto, doprinosi za zdravstveno osiguranje 10,3 odsto i za PIO po stopi od 25 odsto.

  • SUNCOKRET

    14.11.2022 #1 Author

    Pametna odluka, mnogo bolje nego da ih oteraju u sivu zoni, onda tek ne bi uzeli nikakav porez a vremena su teška i treba imati razumevanja za male preduzetni.

    Odgovori

  • Anna

    14.11.2022 #2 Author

    Mnogo toga još mora da se uredi i promeni da bi sve funkcionisalo kako treba.

    Odgovori

  • IVAN

    14.11.2022 #3 Author

    I ne treba da im se menja

    Odgovori

  • džon meklejn

    17.11.2022 #4 Author

    Non stop neke izmene a mi u društvu sa Moldavijom i Albanijom… nestručnost, nepotizam, korupcija u vlasti… nikad sreće… ne verujem da će se i za 10 godina nešto promeniti… učim decu da pale za London… ovo je raj za politikante, oni ne žele da budu politikanti….

    Odgovori

  • GOCA BG

    17.11.2022 #5 Author

    Dobra odluka,inace bi vecina njih radila na crno…

    Odgovori

    • Tara

      21.11.2022 #6 Author

      Da li ste uopšte pročitali tekst? Upravo zato što se granica NEĆE menjati to znači da će se ići u sivu i crnu zonu jer je sve poskupelo i paušalci vrlo brzo ulaze u pdv sa ovako niskom granicom! Granica treba da bude najmanje 15 miliona koliko je sve drastično poskupelo poslednjih godina. Bravo za one koji donose ovako glupe odluke i pospešuju rad na crno.

      Odgovori

  • Gaga45

    20.11.2022 #7 Author

    Svaka cast

    Odgovori

    • Tara

      21.11.2022 #8 Author

      Za šta, svaka čast? Što mladi ljudi neće moći da posluju bez pdv-a u SVOJO državi nego će da sele u druge? Ja imam dosta godina ali nisam matori namćor i ne želim da mladi odlaze a da dolaze stranci i indijci koji će da rade za 300 evra.

      Odgovori

  • Tara

    21.11.2022 #9 Author

    Dižete porez za iste te paušalce a granica za pdv ostaje ista? Kakav nonsens i drskost!
    Ma najbolje da ukinete paušalce pa neka svi rade uz PDV, da posluju samo inostrane kompanije ili razni Mitrovići koji ne plaćaju ništa pa im je svejedno kakav je zakon. Tužno je što narod ne razume (vidim po komentarima) da mu je u poslednih 15 godina SVE skuplje 20% zbog izmišljenog pdv-a. Firme i preduzetnici svakako plaćaju poreze i bezbroj taksi, plus poreze na zarade zaposlenih i doprinose. Da su nameti manji plate bi bile veće ali budžet ne pune veliki nego mali koji rade po zakonu. Sada neće imati ko da puni državnu kasu a veseli Srbi će da rade za Kineze uz minimalac o pelene. Bravo mozgovi.

    Odgovori

    • Preduzetnica

      29.11.2022 #10 Author

      Ove godine moja firma probija granicu od 8 miliona samo zbog inflacije i poskupljenja nabavnog materijala na koji ide više od polovine godišnjeg prihoda. Ministarstvo finansija je trebalo da dozvoli pomeranje granice za PDV, nismo svi frilenseri i nije nam prihod isto što i profit..

      Odgovori

  • Miks

    2.3.2023 #11 Author

    Mnogi ce uci u PDV i to za malo vecu sumu od osam miliona. Prosto ne mogu da verujem da niko od predstavnika nas privatnika nije stao u zastitu. Niko konkrtetno nije postavio to pitanje. Pricaju o glupostima ubiju koju dnevnicu i nikom nista. 12 miliona treba da bude limit koliko je sve poskupelo. Necemo kucati pa da vidimo ko ce koga.

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...