Malinari bi trebalo da iskoriste ekonomsku računicu i zamene sadne materijale

Cena malina do 1.100 dinara, kupine i više od 500 dinara po kilogramu

AgrobiznisBiznisSrbijaVesti

15.2.2022 14:11 Autor: Julijana Vincan 46

Cena malina do 1.100 dinara, kupine i više od 500 dinara po kilogramu Cena malina do 1.100 dinara, kupine i više od 500 dinara po kilogramu
Kvalitet domaće maline prepoznatljiv je ne samo u Evropi, nego i u svetu. Država trenutno daje subvencije za maline i kupine od 60 do... Cena malina do 1.100 dinara, kupine i više od 500 dinara po kilogramu

Kvalitet domaće maline prepoznatljiv je ne samo u Evropi, nego i u svetu. Država trenutno daje subvencije za maline i kupine od 60 do 90 odsto za sadni materijal, za navodnjavanje od 50 do 60, a za protivgradnu mrežu od 50 do 60 procenata prihvatljivih troškova investicije. Tu su i podsticaji Svetske banke, kao i IPARD programa. Takođe, razvoj ovog dela poljoprivrede podstiču i subvencije za izvoznike, ali i za hladnjače.

Ministar poljoprivrede Branislav Nedimović više puta je isticao da bi malinari trebalo da iskoriste sadašnju ekonomsku računicu, kao i da zamene sadne materijale. Sa ovom konstatacijom slaže se i predsednik Asocijacije proizvođača malina i kupina Srbije Dobrivoje Radović.

„Ovde moramo svi zameniti sadni materijal, jer 80 do 90 procenata ukupne proizvodnje malina nema zamenjen sadni materijal. Ono što nije zamenjeno je bolesno, pod virusima, i daje prinos od 30 do 40 kilograma po aru, ili tri do četiri tone po hektaru. Kada imamo zdrav sadni materijal, on daje 25 do 30 tona po hektaru, uz primenu svih agrotehničkih mera. Dakle, moramo i mi poljoprivredni proizvođači da gledamo ekonomsku računicu“, objašnjava Radović u razgovoru za Biznis.rs.

Prema zvaničnim podacima u Srbiji maline ima na 25.000 hektara. Međutim, prema rečima našeg sagovornika, njena realna proizvodnja je na površini od 13.000 do 15.000 hektara.

„Razlika je u 10.000 hektara površina koje nisu maline nego su livade i pašnjaci, ali se vode tako zbog podsticaja i raznih subvencija. Što se kupine tiče, ima je na oko 7.000 hektara, odnosno na 1.500 do 2.000 hektara realno“, naveo je on.

Cene visoke, a prinosi slabi

Akontna cena maline dostigla je svoj istorijski maksimum u Srbiji, a prinos je nikad slabiji. Prvi faktor koji je uzrokovao manji pad proizvodnje jesu elementarne nepogode iz 2021. godine, posebno usled visokih temperatura.

„Problem je i sa sadnicama, kada se sadnice iz 2021. godine pripremaju za rod u ovoj godini. Usled pomenutih elementarnih nepogoda takve sadnice, poznatije kao „lastari“, ostale su kratke. Od ukupnog broja se 20 odsto navodnjava i sa tom sadnicom je sve u redu, ali kada je pao prvi mokriji sneg izlomio je baš takve sadnice. Ostalih 80 odsto nemaju navodnjavanje i rezultat je kratka sadnica, što utiče na cenu i na ponudu i potražnju“, obrazložio je Dobrivoje Radović.

Foto: Pixabay.com

Drugi faktor je, kako kaže, nedostatak malina i kupina na evropskom i svetskom tržištu. Naime, prenosi se nedostatak iz 2018. i 2019. godine, što je manjak od oko 10.000 do 20.000 tona. Zatim, i drugi proizvođači kao što su Čile, Poljska i ostali, podbacili su sa rodom.

„Kada se pogledaju cene iz 2021. godine za poljoprivredne proizvođače je solidna cena od 420 do 450 dinara, u zavisnosti od sortimenta, što utiče na sadašnju cenu koja je u zavisnosti od originala 700 do 1.100 dinara, odnosno 11,5 evra za Japan, Severnu Koreju i druge azijske zemlje“, naveo je naš sagovornik.

Hemija, odnosno repromaterijal, đubrivo, takođe je uticalo na proizvodnju voća, jer je poskupela od 100 do 300 odsto. Sve to uvećalo je krajnje cene.

„Malina bi trebalo da bude 800 dinara ili više, nju su odredili ponuda i potražnja. Pre oko sedam do osam godina cena kupine bila je od 30 do 50 dinara. Smanjena je potom na tržištu, pola je povađeno, tako da je 2021. godine dostigla 350 do 400 dinara, a ove godine se predviđa od 500 dinara pa naviše, zato što je nema“, istakao je Radović.

U Srbiji se malina koristi samo 1,5 do dva odsto ukupne proizvodnje, ali ostatak izvozimo. Enrosadira, najnovija jesenja sorta, dvogodišnja, prodavala se za 800 do 1.000 dinara po kilogramu do prvog snega.

„Ne može se sadnica više kupovati interno, niti uzimati iz svog zasada koji je star po 10 godina, jer povećavamo površinu, a ne povećavamo prinos i ekonomsku računicu“, ocenio je naš sagovornik.

Teško do sezonskih radnika

Kada je reč o branju malina i kupina ništa se ne radi mašinski, već se ceo proces obavlja ručno. Sezonski radnici se angažuju na mesec i po do dva meseca.

„Naravno da svi radije idu na građevinu da rade, nikada se nije gradilo kao sada. Što bi neko brao voće kada može negde drugo da radi godinu dana za iste pare, a ima stalni posao. Svuda nedostaje radne snage. Prošle godine dnevnica je bila od 2.500 do 4.000 dinara za osam sati rada, uz obezbeđen smeštaj i hranu. Za ovu godinu se još uvek ne zna koliko će iznositi dnevnica. Kada nema radnika, sve propada“, naglasio je predsednik Asocijacije proizvođača malina i kupina Srbije.

Radović smatra da je mnogo bolje podsticajima razvijati sela, kroz ratarske puteve i mehanizaciju, nego davati novac po hektaru. U Srbiji se, kako kaže, radi po usitnjenim parcelama, pa retko ko ima hektar u komadu.

„Može da se uradi reonizacija, pa da se jednima daje na taj način, a drugima kroz podsticaje. Glavni faktor u Srbiji je hrana, džabe novac, plata i sve ako nema hrane. Poljoprivredni proizvođač je jako bitan, jer ako nema šta da se kupi, novac ništa ne vredi. U poslednje dve do tri godine stvarno se dosta ulaže u sela, u razne podsticaje. Ako se ovakvim tempom nastavi još dve do tri godine, mislim da bi bila ozbiljna priča što se tiče proizvodnje, ne samo maline, nego svih poljoprivrednih kultura u Srbiji. Jeste teško i skupo, ali ovakav vid pomoći odgovara i može nešto da se uradi“, zaključio je naš sagovornik.

  • Vockica

    15.2.2022 #1 Author

    Treba iskoristiti sve sto može od pomoći države za poljoprivrednike, i uzgajanje malina, kupina nije ni malo lako. Treba država da im bude podrška velika i da im što više pomogne i olakša.

    Odgovori

  • Zorica S.

    15.2.2022 #2 Author

    Verovatno je ovolika cena ali samo za tajkunske plantaze,za obicnog sitnog proizvodjaca sigurno nije,dosta vise malverzacija i lazi oko ovog crvenog voca….

    Odgovori

    • Vlade

      16.2.2022 #3 Author

      Upravo tako Zorice. Nama su platili po 420-din a sad je prodaju po toj ceni. Uvek oni hladnjacari i izvozniciskidaju kajmak sa nase grbace

      Odgovori

  • JANA

    15.2.2022 #4 Author

    Pre neki dan je nas predsednik.bas pricao da uvozimo maline iz Maroka i on se covek zacudio ,mislim da imamo najbolju malinu na sveru ali nemamo nikako cenu otkupa zato nam i propada …

    Odgovori

  • STRAHINJA

    15.2.2022 #5 Author

    Ovo je nesto sto bi mogla drzava jos vise da pomogne i obrati paznju

    Odgovori

  • Vera

    15.2.2022 #7 Author

    Hvala Vam malinari sto mi , vasi sugradjani u Srbiji, svake godine , sve manje mozemo da dodjemo do malina, sto zbog toga sto sve izvozite sto zbog cene koju ste digli u nebo. Vec nekoliko godina ne moze se , kao nekad, otici na pijacu I kupiti maline. Razumem da treba da naplatite svoj rad I ulaganja ali toliko zaboraviti na svoje sugradjane , obicne ljude, decu , trudnice , koji vole, cene I zele da je normalno kupe, kao i drugo voce, nije u redu. Digli ste I pricu I cenu maline u nebo, nece to biti na dobro.

    Odgovori

    • Sneza

      15.2.2022 #8 Author

      Kad ja berem malinu na plus40 ti se provodis na bazenu Ili moru.bas mi vas zao

      Odgovori

    • Vlade

      16.2.2022 #9 Author

      Gospodjo citav zivot su nas pomizavali sa naglaskom da smo seljaci. Tacno mi smo seljaci ali vredni i posteni sa nijednim danom godisnjeg odmora. O nama niko nikada nije vodio brigu osim nas. Sad kad je malina konacno malo dobila cenu da i mi konacno nesto zaradimo a ne uvek da budemo na nili i ispod nule a pritom neracunajuci svoj rad. Vi mas sad nagrdiste kako smo najgori znog cene. Ja vas razumem da nemoze veci broj u Srbiji da ro priusti ali nismo minkeivibsro su plate male a dinar nema nikavu vrednost. Evo ja vas pozivam kod mene da dodjete da berete maline. Imacete stan hranu i dobru dnevnicu i malina za poklon da ponesete pa da imate da nekuoujete. Toliko od mene ako ste zainteresovani ja sam tu i sve sto sam napisao nije laz.

      Odgovori

  • NINO

    15.2.2022 #10 Author

    Fantasticna vest!

    Odgovori

  • GOCA BG

    15.2.2022 #12 Author

    Prosle godine u julu cena maline na pijaci je bila 1000 dinara!!!!To je necuveno,verujem da ce i ove…

    Odgovori

    • PPEKI

      15.2.2022 #13 Author

      kazes skupo, a nije vam skup kopaonik, razna mora,cigarete, skupa auta, to vam nije skupo, a to malinari mogu samo da sanjaju, e moj srbine…

      Odgovori

      • Nebitna

        12.3.2022 #14 Author

        Nije svacija muka ista neko se ladi u hladu a neko na suncu pece i treba da budu skupe samo zbog gradjana a i seljaku da se ispalti

        Odgovori

    • BOLEK

      9.10.2022 #15 Author

      Ove godine ce biti i veca

      Odgovori

  • TATJANA

    15.2.2022 #16 Author

    Nasi mnogi proizvodi su kvalitetni i trazeni na stranom trzistu. Treba obezbediti nasim proizvodjacima sto bolje uslove

    Odgovori

  • Anonimni

    15.2.2022 #17 Author

    Gde je bila tolika Cena kupine.Cista izmisljotina.

    Odgovori

  • GAGA

    15.2.2022 #19 Author

    Kako stvari stoje, gledacemo ih samo na slikama

    Odgovori

  • SANJA

    15.2.2022 #20 Author

    Ja ne znam sto se cudimo sto se ovoliko izvozi,kada ne mogu da postignu cenu koja im je potrebna za faljnju proizvodnju i normalan zivot

    Odgovori

  • FRUIT04

    15.2.2022 #21 Author

    I lupine na ceni, Ali ipak su divlje najukusnije. I na kraju u Srbiji najmanje voca ostane, a najvise se uvozi

    Odgovori

  • BOJANA

    16.2.2022 #22 Author

    Za proizvođača niske cene 5a kupce previsoke

    Odgovori

  • VERA

    16.2.2022 #23 Author

    Svako lobira za svoje prpizvođače, malinari znaju da mogu da diktiraju cenu samo ako imaju hladnjaču. Zamena sadnogaterijala ne zanima potrošače,no tome su ranije trebali da misle. To je sastavni deo svake proizvodnje.

    Odgovori

  • Clan biblioteke.

    16.2.2022 #24 Author

    Koje subvencije su date za maline?sadnice po ceni 2 eur sortiment koji nemoze da podnese nasu klimu.Vilamet koji je uspesan nema u rasadnicima za subvencije.Drugo i najvaznije nema puteva da isporucimo kvalitetnu malinu.Vaznije je jedan trotoar u Bg. nego put u selu odakle stize 500 t maline. Krkobabic formira zadruge i trosi novac koji ne donosi nista umesto da podize hladnjace za malinu, jabuku, sljivu, kupinu , krompir, i da formira garantovane najnize cene koje ce zadovoljiti proizvodjace u najtezim uslovima i obezbediti cuvanje i prodaju proizvoda.200 mil eur.je 50 hladnjaca za cuvanje jabuke ili krompira a mi potrosimo 500 mil. kroz strane banke koje izvuku za poslovanje u Srbiji. Gde nam je drzava , da li se prodala bankarima? Da li ce nova vlada ista novo uraditi za svoju poljoprivredu????

    Odgovori

  • Anna

    16.2.2022 #25 Author

    Svakom je njegova muka najveća i najteža. Sa platom od 300 evra mesečno i dvoje dece maline su postale egzotično voće u mojoj porodici.

    Odgovori

  • LJUBIŠA

    16.2.2022 #26 Author

    A šta je sa onim malinarima koji su prošle godine zbog cene i prevare oko otkupa iz revolta isekli svoje malinjake i zasade?

    Odgovori

    • Malinar

      16.2.2022 #27 Author

      Prošle godine isekli…nije tačna iformacija…ako ste gledali neki snimak to je secenje maline koja je dala rod za tu god…i sprema se platantaza za sledeću godini..u pitanju je Polka…

      Odgovori

  • STEFAN

    16.2.2022 #28 Author

    Nazalost maline svake godine skuplje

    Odgovori

  • TINA

    16.2.2022 #30 Author

    Mi smo poznati osim po proizvodnji sljiva I po proizvodnji malina. Maline su uvek skupe, nepristupacne kao da nisu nase. Sta tu nije u redu

    Odgovori

  • MARIJANA

    16.2.2022 #31 Author

    I treba da dignu cenu, da znate vi koliko taj posten svet radi i vi bi navijali za to!

    Odgovori

  • NATI29

    16.2.2022 #32 Author

    Ove godine necemo jesti maline

    Odgovori

  • SNEZANA

    17.2.2022 #33 Author

    Podrzavam,nasi poljoprivrednici su to zasluzili,bilo je godina kad se bralo kad je kg bio 100 rsd,padne grad unisti sve,tako odlicne vesti za proizvodjace ovog voca,bravo.

    Odgovori

  • IRINA

    17.2.2022 #34 Author

    Dosta su podigli cene

    Odgovori

  • DEKSI

    17.2.2022 #35 Author

    Sve poskupljuje, pa tako i voce..

    Odgovori

  • Ivana

    21.2.2022 #37 Author

    Koliko rada?I 1000,00 din.je malo,ciscenje,vezivanje,secenje,bacanje djubriva,prskanje,a tek berba i radnici…

    Odgovori

  • Žeka

    22.2.2022 #38 Author

    Kome se cini da je malina skupa nek izvoli naci bar 5 ari,da posadi malinu,pa kadu ako bog da rodi da se cujemo ,tad ce verovatno promemeniti misljenje.Do tad mu je najbitnije sta ce zaokruziti na pocetku aprila

    Odgovori

  • Maša

    27.2.2022 #39 Author

    Daj boze da budu te cene da nesto zarade i ljudi koji se bave proizvodnjom maline

    Odgovori

  • DANA

    28.2.2022 #41 Author

    Skupa je.Proizvodjacima Kapa dole…njihov je rad Neosporan,Ali Cena voca 1000 din??? To je nenormalno.E oni gore ,o tome da misle.

    Odgovori

  • Nebitna

    12.3.2022 #42 Author

    Nije svacija muka ista neko se ladi u hladu a neko na suncu pece i treba da budu skupe samo zbog gradjana a i seljaku da se isplati

    Odgovori

    • snezans

      6.4.2022 #43 Author

      gde mogu kupiti sadnice eurosardira 1000 kom cena za maj

      Odgovori

  • Marko

    15.3.2022 #44 Author

    Konačno, i mi nesto da zaradimo na najposteniji mogući način. A, ovi „malogradjani“, što su došli sa okolnih brda i planina, da žive u gradu…. Treba da se stide i da se sete kakav im je bio život u svom selu.

    Odgovori

  • GINKO

    24.4.2022 #45 Author

    Radna snaga jako malo plaćena, posao pretežak, a tržišna cena bez komentara….

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...