Dug građana prema bankama skoro za petinu veći – potrošački krediti beleže najbrži rast
BankeIzdvajamoPoslovanjeSrbija
6.7.2026 15:44 Autor: Marija Jovanović 10

Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika u junu su iznosili 4.626 milijardi dinara, a ukupan dug prema bankama bio je veći za 15 odsto nego u istom mesecu 2025. godine.
Pozajmice privredi iznosile su 2.426 milijardi dinara, pa su se tako pravna lica zaduživala za 11,6 odsto više u odnosu na godinu pre, dok su kod preduzetnika zaduženja za kredite iznosila 100,8 milijardi dinara i veća su 13,4 odsto u odnosu na jun 2025. godine, pokazuje Kreditni izveštaj Udruženja banaka Srbije.
Kada je reč o stanovništvu, dug građana prema bankama u junu je iznosio 2.099 milijardi dinara i bio je za 19,2 odsto veći u odnosu na isti period prošle godine.
Najveći udeo u ukupnim kreditima stanovništvu u junu su imali gotovinski – 49,1 odsto, zatim stambeni i krediti za adaptaciju – 42,3 odsto, poljoprivredni – 4,9, ostali 2,4 i potrošački 1,4 odsto.
Građani Srbije su se u junu za gotovinske kredite zaduživali 20,5 odsto više nego godinu ranije, pa su po osnovu keš pozajmica poslovnim bankama dugovali 1.031 milijardu dinara.

Zaduživanje po osnovu stambenih i kredita za adaptaciju povećano je za 19 odsto, a ukupno dugovanje na ime ovih kredita u junu je iznosilo 887,61 milijardu dinara.
Na trećem mestu po obimu kredita stanovništvu nalaze se poljoprivredne pozajmice, koje su iznosile 101,87 milijardi dinara. Građani su za ostale kredite bankama dugovali 50,14 milijardi dinara.

Ipak, potrošački zajmovi su u junu zabeležili najveći rast u odnosu na isti period prethodne godine – 21,9 odsto i iznosili su 28,73 milijarde dinara.
Ukupno učešće kašnjenja u dugu po osnovu bankarskih kredita iznosilo je 1,9 odsto. Najveća docnja u junu zabeležena je kod preduzetnika – 3,3 odsto, zatim kod pravnih lica – 2,5 odsto, dok je stanovništvo najmanje kasnilo u otplati, budući da je učešće docnje građana iznosilo 1,1 odsto.
Docnja kod pravnih lica i preduzetnika predstavlja dospele nenaplaćene obaveze preko 15 dana, a kod fizičkih lica preko 60 dana.
Pročitajte još:
Kada je reč o tekućim računima, njih je na kraju juna bilo 9,37 miliona, dok je broj korisnika istih iznosio 6,11 miliona. Ukupan broj tekućih računa u docnji iznosio je 206.428, dok je učešće docnje u iznosu dozvoljenog prekoračenja bilo 5,9 odsto.
Broj kreditnih kartica u Srbiji u junu iznosio je 1.108.257, dok je ukupan broj korisnika bio 850.635.
















Talija
6.7.2026 #1 AuthorDugovi sve veći, a kreditima se odlažu ti dugovi, a vrlo retko smanjuju… zaduženje je sve veće.
Dux011
6.7.2026 #2 AuthorNista čudno zaista.
Jj992
6.7.2026 #3 AuthorPa naravno, tako to uvek ide..
MAJA
7.7.2026 #4 AuthorRealno je,ljudi sve teze zive,morahu da se zaduzuju. Sa potrosnjom pokusavamo da stignemo druge zemlje,ali primanja nam to ne dozvoljavaju
IVAR
7.7.2026 #5 AuthorSve dok banke uredno naplaćuju ove kredite (odnosno dok nema skoka „loših“ kredita), ovo se vodi kao ekonomski rast. Ali, 15% za godinu dana je jasan znak da se u Srbiji sve više živi i posluje – na odloženo.
LIKI
7.7.2026 #6 AuthorNišta nepoznato i čudno… uvek je povećani rast za kreditima bio za vreme godišnjeg perioda i ljudi su uzimali ne mareći za visoke kamate!
Alex
7.7.2026 #7 AuthorOčekivano obzirom na situaciju
JELENA1974
7.7.2026 #8 AuthorOkolnosti nalažu, a posle će biti jauk.
Manja
7.7.2026 #9 AuthorAli kazu da normalno zivimo sa zadovoljavajucim prosecnim platama… da je tako, ne bismo imali potrebe za kreditima
SANJA91
10.7.2026 #10 AuthorRast kreditne aktivnosti od 15 odsto uz i dalje nisku stopu docnje pokazuje da je tražnja za finansiranjem i dalje snažna, ali ubrzano zaduživanje stanovništva, posebno kroz gotovinske i potrošačke kredite, zahteva oprez zbog mogućeg povećanja finansijskih rizika u slučaju pogoršanja ekonomskih uslova.