Poslovanje nacionalnih parkova u Srbiji: Kopaonik i Fruška gora rekorderi po poseti, Đerdap po profitu
IzdvajamoPoslovanjeSrbijaTurizam
20.8.2026 12:08 Autor: Marija Jovanović 0

Srbija ima pet nacionalnih parkova koji su pod posebnom zaštitom države: Frušku goru, Đerdap, Taru, Kopaonik i Šar-planinu. Njihov status, upravljanje i održivo korišćenje precizno uređuje Zakon o nacionalnim parkovima. Međutim, iza brige o prirodi krije se i ozbiljan poslovno-turistički aparat.
Podaci bonitetne kuće CompanyWall i Republičkog zavoda za statistiku (RZS) za 2025. godinu otkrivaju jasan ekonomski paradoks: zbirni prihodi i broj turista u nacionalnim parkovima rastu, ali se neto dobit javnih preduzeća drastično topi.
Analiza finansijskih izveštaja za četiri nacionalna parka (za koja su dostupni podaci) pokazuje da su njihovi zbirni prihodi dostigli 1,59 milijardi dinara, dok je njihova ukupna neto dobit iznosila oko 25,4 miliona dinara.
U poređenju sa 2024. godinom, zabeležen je trend rasta prihoda, ali i istovremeni pad profitabilnosti:
Zbirni prihodi povećani su za 76,6 miliona dinara, odnosno oko 5,1 odsto, dok je ukupna neto dobit smanjena za 10,34 miliona dinara – pad od oko 29 odsto.
Na ovakav rezultat najviše su uticali slabiji finansijski bilansi Tare i Kopaonika, dok je Đerdap bio svetla tačka sa značajnim skokom profita. Fruška gora je zadržala stabilnu, ali minimalnu profitabilnost.

NP Kopaonik: Prvi po platama i poseti, poslednji po profitu
Iako obuhvata najrazvijenije zimsko turističko područje u Srbiji (11.969 hektara), Nacionalni park Kopaonik drži status najvećeg biznis iznenađenja u 2025. godini.
Kopaonik je u prošloj godini bio ubedljivo najposećeniji planinski nacionalni park sa čak 154.242 registrovana turista. Ovaj priliv gostiju odrazio se i na prihode koji su porasli na 271,5 miliona dinara (sa 230,5 miliona).
Međutim, neto dobit je pretrpela drastičan pad i istopila se sa 12,1 milion na svega 1,3 miliona dinara.
Kopaonik ujedno drži i finansijski rekord u sektoru po zaradama: iako ima najmanji broj radnika (62 zaposlena), isplaćuje najvišu prosečnu bruto platu od 156.656 dinara mesečno.
| Zbirni prihodi i ukupna neto dobit četiri nacionalna parka | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| Godina | Ukupni prihodi | Ukupna neto dobit | |||
| 2024. | 1.511.321.000 | 35.707.000 | |||
| 2025. | 1.587.929.000 | 25.365.000 | |||
| Izvor: CompanyWall, *svi podaci su u dinarima | |||||
NP Fruška gora: 106.000 turista za profit od svega 1,5 miliona dinara
Najstariji nacionalni park u Srbiji (26.672 hektara), poznat po bogatom biodiverzitetu i manastirima, predstavlja izuzetno posećenu vikend-destinaciju.
Prema podacima RZS, Frušku goru je u 2025. godini posetilo 106.288 turista. Ovaj visoki turistički promet podigao je ukupne prihode preduzeća na 464,6 miliona dinara (sa 436,8 miliona u 2024).
Ipak, ogromna poseta i visoki prihodi nisu doneli značajnu zaradu. Neto dobit je blago skliznula na minimalnih 1,5 miliona dinara.
Ovo javno preduzeće zapošljava 132 radnika, sa prosečnom bruto zaradom od 134.892 dinara.
| Poslovanje nacionalnih parkova | ||||
|---|---|---|---|---|
| Naziv | Broj turista u 2025. | Prihod 2025. | Dobit 2025. | Prosečna bruto plata |
| Nacionalni park Đerdap d.o.o. | *nema podataka | 362.137.000 | 14.921.000 | 141.969 |
| Nacionalni park Tara d.o.o. | 60.301 | 489.710.000 | 7.623.000 | 121.934 |
| Nacionalni park Fruška gora d.o.o. | 106.288 | 464.593.000 | 1.504.000 | 134.892 |
| Nacionalni park Kopaonik d.o.o. | 154.242 | 271.489.000 | 1.317.000 | 156.656 |
| Izvor: CompanyWall (finansije) / RZS (turizam), *svi podaci su u dinarima | ||||
NP Tara: Najveći prihodi u sektoru uz umerenu posetu
Nacionalni park Tara (24.992 hektara) u 2025. godini je zabeležio 60.301 dolazak turista. Iako ima znatno manje registrovanih turista od Kopaonika i Fruške gore, Tara je ostvarila najveći pojedinačni prihod u celom sektoru – 489,7 miliona dinara
Međutim, i ovde je operativni pritisak uzeo mah, pa je neto dobit gotovo prepolovljena – pala je sa 14,7 miliona na 7,6 miliona dinara.
Tara ima najkompleksniji menadžment i najveći aparat jer zapošljava čak 193 radnika, sa prosečnom bruto zaradom od 121.934 dinara mesečno.
Specifičnost ovog parka je i to što se skoro polovina površine (11.403 hektara) nalazi u privatnom vlasništvu.
Pročitajte još:
NP Đerdap: Manje turista nego na planinama, ali profitni rekorder
Nacionalni park Đerdap, naš najveći park koji se prostire na 63.786 hektara uz Dunav, pokazao je najveću ekonomsku efikasnost u 2025. godini.
Iako se zbog svoje geografske specifičnosti (dužina preko 100 km) turistički promet teže registruje nego kroz klasične planinske centre, Đerdap je uspeo da ostvari odličan balans: prihodi su porasli na 362,1 milion dinara (sa 342,2 miliona).
Ključni uspeh leži u kontroli rashoda i komercijalizaciji sadržaja (Đerdapska klisura, Lepenski Vir), zbog čega je dobit više nego udvostručena – sa 7,1 milion na 14,9 miliona dinara.
Đerdap je tako postao najprofitabilniji nacionalni park u zemlji, a njegovih 94 zaposlenih prima prosečnu bruto platu od 141.969 dinara.
















Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.