Prihodovali 1,59 milijardi dinara, dobit pala za 29 odsto

Poslovanje nacionalnih parkova u Srbiji: Kopaonik i Fruška gora rekorderi po poseti, Đerdap po profitu

IzdvajamoPoslovanjeSrbijaTurizam

20.8.2026 12:08 Autor: Marija Jovanović 16

Poslovanje nacionalnih parkova u Srbiji: Kopaonik i Fruška gora rekorderi po poseti, Đerdap po profitu Poslovanje nacionalnih parkova u Srbiji: Kopaonik i Fruška gora rekorderi po poseti, Đerdap po profitu
Srbija ima pet nacionalnih parkova koji su pod posebnom zaštitom države: Frušku goru, Đerdap, Taru, Kopaonik i Šar-planinu. Njihov status, upravljanje i održivo korišćenje... Poslovanje nacionalnih parkova u Srbiji: Kopaonik i Fruška gora rekorderi po poseti, Đerdap po profitu

Srbija ima pet nacionalnih parkova koji su pod posebnom zaštitom države: Frušku goru, Đerdap, Taru, Kopaonik i Šar-planinu. Njihov status, upravljanje i održivo korišćenje precizno uređuje Zakon o nacionalnim parkovima. Međutim, iza brige o prirodi krije se i ozbiljan poslovno-turistički aparat.

Podaci bonitetne kuće CompanyWall i Republičkog zavoda za statistiku (RZS) za 2025. godinu otkrivaju jasan ekonomski paradoks: zbirni prihodi i broj turista u nacionalnim parkovima rastu, ali se neto dobit javnih preduzeća drastično topi.

Analiza finansijskih izveštaja za četiri nacionalna parka (za koja su dostupni podaci) pokazuje da su njihovi zbirni prihodi dostigli 1,59 milijardi dinara, dok je njihova ukupna neto dobit iznosila oko 25,4 miliona dinara.

U poređenju sa 2024. godinom, zabeležen je trend rasta prihoda, ali i istovremeni pad profitabilnosti:

Zbirni prihodi povećani su za 76,6 miliona dinara, odnosno oko 5,1 odsto, dok je ukupna neto dobit smanjena za 10,34 miliona dinara – pad od oko 29 odsto.

Na ovakav rezultat najviše su uticali slabiji finansijski bilansi Tare i Kopaonika, dok je Đerdap bio svetla tačka sa značajnim skokom profita. Fruška gora je zadržala stabilnu, ali minimalnu profitabilnost.

Foto: TO Raška

NP Kopaonik: Prvi po platama i poseti, poslednji po profitu

Iako obuhvata najrazvijenije zimsko turističko područje u Srbiji (11.969 hektara), Nacionalni park Kopaonik drži status najvećeg biznis iznenađenja u 2025. godini.

Kopaonik je u prošloj godini bio ubedljivo najposećeniji planinski nacionalni park sa čak 154.242 registrovana turista. Ovaj priliv gostiju odrazio se i na prihode koji su porasli na 271,5 miliona dinara (sa 230,5 miliona).

Međutim, neto dobit je pretrpela drastičan pad i istopila se sa 12,1 milion na svega 1,3 miliona dinara.

Kopaonik ujedno drži i finansijski rekord u sektoru po zaradama: iako ima najmanji broj radnika (62 zaposlena), isplaćuje najvišu prosečnu bruto platu od 156.656 dinara mesečno.

Zbirni prihodi i ukupna neto dobit četiri nacionalna parka
GodinaUkupni prihodiUkupna neto dobit
2024.1.511.321.00035.707.000
2025.1.587.929.00025.365.000
Izvor: CompanyWall, *svi podaci su u dinarima

NP Fruška gora: 106.000 turista za profit od svega 1,5 miliona dinara

Najstariji nacionalni park u Srbiji (26.672 hektara), poznat po bogatom biodiverzitetu i manastirima, predstavlja izuzetno posećenu vikend-destinaciju.

Prema podacima RZS, Frušku goru je u 2025. godini posetilo 106.288 turista. Ovaj visoki turistički promet podigao je ukupne prihode preduzeća na 464,6 miliona dinara (sa 436,8 miliona u 2024).

Ipak, ogromna poseta i visoki prihodi nisu doneli značajnu zaradu. Neto dobit je blago skliznula na minimalnih 1,5 miliona dinara.

Ovo javno preduzeće zapošljava 132 radnika, sa prosečnom bruto zaradom od 134.892 dinara.

Poslovanje nacionalnih parkova
NazivBroj turista u 2025.Prihod 2025.Dobit 2025.Prosečna bruto plata
Nacionalni park Đerdap d.o.o.*nema podataka362.137.00014.921.000141.969
Nacionalni park Tara d.o.o.60.301489.710.0007.623.000121.934
Nacionalni park Fruška gora d.o.o.106.288464.593.0001.504.000134.892
Nacionalni park Kopaonik d.o.o.154.242271.489.0001.317.000156.656
Izvor: CompanyWall (finansije) / RZS (turizam), *svi podaci su u dinarima

NP Tara: Najveći prihodi u sektoru uz umerenu posetu

Nacionalni park Tara (24.992 hektara) u 2025. godini je zabeležio 60.301 dolazak turista. Iako ima znatno manje registrovanih turista od Kopaonika i Fruške gore, Tara je ostvarila najveći pojedinačni prihod u celom sektoru – 489,7 miliona dinara

Međutim, i ovde je operativni pritisak uzeo mah, pa je neto dobit gotovo prepolovljena – pala je sa 14,7 miliona na 7,6 miliona dinara.

Tara ima najkompleksniji menadžment i najveći aparat jer zapošljava čak 193 radnika, sa prosečnom bruto zaradom od 121.934 dinara mesečno.

Specifičnost ovog parka je i to što se skoro polovina površine (11.403 hektara) nalazi u privatnom vlasništvu.

NP Đerdap: Manje turista nego na planinama, ali profitni rekorder

Nacionalni park Đerdap, naš najveći park koji se prostire na 63.786 hektara uz Dunav, pokazao je najveću ekonomsku efikasnost u 2025. godini.

Iako se zbog svoje geografske specifičnosti (dužina preko 100 km) turistički promet teže registruje nego kroz klasične planinske centre, Đerdap je uspeo da ostvari odličan balans: prihodi su porasli na 362,1 milion dinara (sa 342,2 miliona).

Ključni uspeh leži u kontroli rashoda i komercijalizaciji sadržaja (Đerdapska klisura, Lepenski Vir), zbog čega je dobit više nego udvostručena – sa 7,1 milion na 14,9 miliona dinara.

Đerdap je tako postao najprofitabilniji nacionalni park u zemlji, a njegovih 94 zaposlenih prima prosečnu bruto platu od 141.969 dinara.

  • Šumarko

    20.8.2026 #1 Author

    Sve ovo je problem nebrige države i neadekvatne strukture upravljača , loših kadrovskih rešenja i nepostojanja adekvatnih nadležnosti čuvarske službe bez prava na realnu aktivnu zaštitu područja. Problem je previše politike, a malo struke !

    Reply

  • MICKA81

    20.8.2026 #2 Author

    Bravo za Djerdap 👏 ako je prvi što i tu ne podignete plate radnicima ? 😤

    Reply

  • BIJUTI27

    20.8.2026 #3 Author

    Meni je ovde najveći problem što velika posećenost Kopaonika i Fruške gore očigledno nije dovoljno dobro pretvorena u prihod i dobit. Đerdap mi je najbolji primer da nije presudan samo broj turista, već koliko se pametno upravlja sadržajima, troškovima i potencijalima parka.

    Reply

  • Volim NP

    20.8.2026 #4 Author

    Što se tiče Kopaonika sramota je da nosi titulu NP sa onolikim smećem po šumama.Upropastićemo onakvu lepotu.

    Reply

  • ACA K

    21.8.2026 #5 Author

    Naša zemlja je prelepa. To se vidi po svim njenim prirodnim lepotama

    Reply

  • Milan

    21.8.2026 #6 Author

    Ako je najbolji zasto im se novac dotira iz republickog budzeta? Ako je najbolji, gde im je dobit da podele radnicima? Ako je najbolji, gde im je 13ta plata? Zasto nema podataka o turizmu, pa zato sto su to unistili.
    Djerdao je samo u jednom periodu svog postojanja sam sebe izdrzavao i delio zaposlenima 13tu platu, a to je period od 2015 do 2022.godine. O tome je pisano u Monografiji „Neimari Sebije“. To svi znaju, a zaposleni najbolje.

    Reply

    • Jovana M.

      24.8.2026 #7 Author

      „Milane“, upravo zbog „tako dobrog“ poslovanja u tom periodu je i uhapšen tadašnji direktor. Proverite u TOK-u koliko se suđenja vode protiv njega. I nikada nije bila 13-ta plata, to je apsolutna laž, nego neka sitna dobit od oko15-20000 dinara na kraju godine, a i to se desilo samo dva puta u tom periodu (2015-2022), kada su bile najniže plate u istoriji Nacionalnog parka Đerdap. Tzv rendžeri su tada primali oko 400 evra mesečno. Od hapšenja do sada imaju preko 800 evra mesečno.

      Reply

      • Milan

        25.8.2026 #8 Author

        Da da, zato su o tom „losem“ direktoru pisali u Monografiji „Neimari Srbije“ cuvenog Pera Zupca, ako uopste znas ko je to?
        Zato je u vreme tog „loseg“ direktora preduzece konstantno dobijalo bonitetnu ocenu A+.
        Zato je u vreme tog „loseg“ direktora obnovljen kompmletan vozni park. Rendzeri su se do tada vozili APN motorima i ladom nivom od pre Isusa.
        Zato su u vreme tog „loseg“ direktora obnovljeni svi objekti lovnog turizma koji su poslednji put pre njega radjeni za vreme Hadzi Pavlovica.
        Objekat Oreskovica, objekat Kuseret, objekat Ploce i jos mnogo toga. Zaposleni vrlo dobro znaju kakao je park tada poslovao. O turizmu koji sada vise ne postoji i da ne pricamo.
        I moja plata je 2015 godine bila upola manja nego sada i sta je tu cudno? Gleda se vrednost novca u datom vremenu i kupovna moc, a ne samo neto iznos plate. Sve i da je sitna dobit, gde je ona sada? Nema je.
        Proverite vi u TOK-u koliko se postupaka vodi i da li je taj direktor osudjen, pa tek onda pisite.
        Pisete neproverene i netacne informacije.

        Reply

  • Talija

    21.8.2026 #9 Author

    Bez obzira na rast prihoda neto.dobit je drastično manja, tako da na.prvi.pogled odlična vest, a na kraju… moglo je i trebalo.bolje

    Reply

  • Bojan18

    22.8.2026 #10 Author

    Koji crni parkovi, to su auto – putevi sada…

    Reply

  • LIKI

    22.8.2026 #11 Author

    Djerdap je ovog leta pokidao za svu pohvalu! Svake godine u ovo vreme posete planinama su u porastu sto nije ništa neobično…

    Reply

  • Jeca

    22.8.2026 #12 Author

    Sve se upropastilo ,i to vise nije kao sto je nekad bilo. Nekad se znalo kako je i gde je lepo provesti vreme sada se sve pretvorilo u zidine. Nema vise prirodnih lepota.

    Reply

  • DRAGAN20

    23.8.2026 #13 Author

    Malo mi ovo nerealno, ali Đerdap je lep i zaslužuje veliku posećenost.

    Reply

  • Panta

    25.8.2026 #14 Author

    Direktor Djerdapa je uhapsen iskljucivo iz politickih razloga kako bi ga sklonili. I zna se ko je to napakovao, samo da ga sklone, da bi sadasnji direktor radio to sto sada radi. Mnogi mestani redovno obavestavaju preko drustvenih mreza sta se sada radi u Djerdapu i ko te zloupotrebe radi zajedno sa bivsim predsednikom opstine.
    Bivsi direktor ni posle 4 i po godine nije osudjen.

    Reply

  • Nenad

    25.8.2026 #15 Author

    Ako se ne varam nacionalni park đerdap je jedini naš nacinonalni park koji je clan svetske asocijacije geoparkova. Ne znam koje godine je primljen?
    Svaka cast za to.

    Reply

  • Maja96

    27.8.2026 #16 Author

    djerdap je prelep

    Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    Biznis.rs newsletter

    Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

    Vaša e-mail adresa će biti korišćena isključivo za potrebe slanja newslettera, a u skladu sa Politikom privatnosti.