Optimistična očekivanja Narodne banke Srbije u pogledu kretanja cena i privrednog rasta

Tabaković: Inflacija bi na kraju 2023. trebalo da bude dvostruko niža nego početkom godine

AnalizaBankePoslovanjeSrbija

6.3.2023 12:53 Autor: Milica Rilak 6

Tabaković: Inflacija bi na kraju 2023. trebalo da bude dvostruko niža nego početkom godine Tabaković: Inflacija bi na kraju 2023. trebalo da bude dvostruko niža nego početkom godine
U Srbiji je, u uslovima slabljenja globalnih troškovnih pritisaka, smanjenja uvozne inflacije, kao i akumuliranih efekata mera monetarne politike Narodne banke Srbije, prvi put... Tabaković: Inflacija bi na kraju 2023. trebalo da bude dvostruko niža nego početkom godine

U Srbiji je, u uslovima slabljenja globalnih troškovnih pritisaka, smanjenja uvozne inflacije, kao i akumuliranih efekata mera monetarne politike Narodne banke Srbije, prvi put za poslednje dve godine projektovana inflacija na nižem nivou nego u prethodnoj projekciji, izjavila je guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković u obraćanju na Kopaonik Biznis Forumu (KBF).

Ona je rekla da je hiperinflacija asocijacija na 1993. godinu, kada je održan prvi KBF, i ocenila da je „hiperinflacija podsetnik da se ni mir ni stabilnost ne smeju olako shvatati“.

Navodeći prognoze i očekivanja centralne banke za ovu godinu, guvernerka je istakla da se znatniji pad inflacije očekuje u drugoj polovini godine.

„Krajem godine inflacija bi trebalo da bude dvostruko niža nego početkom ove godine. Vraćanje inflacije u granice cilja očekujemo sredinom 2024. godine, što je takođe ranije od ocene iz novembarske projekcije“, poručila je Tabaković.

Podsetila je i na to da NBS u ovoj godini očekuje da će se rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije kretati u rasponu od dva do tri odsto.

„To je ista ocena kao u novembru, ali procenjujemo da su rizici projekcije sada manje izraženi i da je njeno ostvarenje izvesnije. Od 2024. očekujemo ubrzanje rasta bruto domaćeg proizvoda na raspon od tri do četiri odsto, a zatim i povratak na pretpandemijsku putanju rasta od oko četiri odsto godišnje, čemu će doprineti i realizacija planiranih investicionih projekata u oblasti putne, železničke, energetske i komunalne infrastrukture„, rekla je Tabaković tokom obraćanja.

Osvrćući se na stalnu diskusiju u javnosti o politici kursa dinara, guvernerka je rekla da „ima pojedinaca, zaista retkih, koji se zalažu za veštačku deprecijaciju dinara, a jedini argument im je podrška izvozu“.

„Kažem veštačku, jer već dugi niz godina u Srbiji znatno češće i više imamo aprecijacijske pritiske. Zar nije dovoljna i sama činjenica da je izvoz robe i usluga od 38 milijardi evra u 2022. godini 3,3 puta veći od izvoza robe i usluga u 2012. godini, kada je iznosio svega 11,5 milijardi evra. To znači da je godišnje, u proseku, izvoz u tom periodu rastao za oko 13 odsto“, upitala je Tabaković.

Navela je i da su devizne rezerve bile na „rekordnih“ 20,9 milijardi evra na kraju januara, da one garantuju stabilnost ekonomiji i da su „stub odbrane od širokog spektra rizika“.

„Na to ukazuje i činjenica da se nalaze iznad referentnih vrednosti svih mera koje se koriste za ocenu njihove adekvatnosti, poput pokrivenosti 5,8 meseci uvoza robe i usluga, i blizu 270 odsto duga koji dospeva u narednoj godini dana“, istakla je Tabaković i dodala da su i rezerve zlata povećane na rekordnih 38,5 tona.

„Tokom tri ekstremno teške godine imali smo i priliv stranih direktnih investicija od 11,3 milijarde evra, što je preko sedam odsto BDP-a. Uz to, prošle godine je ostvaren i njihov rekordni godišnji priliv od 4,4 milijarde evra, od čega je blizu 60 odsto i dalje usmereno u razmenjive sektore i sada većina investicija iz prethodnih godina doprinosi izvozu. To je konkretna potvrda da oni koji grade fabrike imaju poverenje u perspektive Srbije, što povećava zaposlenost i omogućava održiv rast izvoza većom ponudom novih proizvoda“, rekla je Tabaković.

Na kraju obraćanja poručila je da svi možemo da doprinesemo borbi protiv inflacije, i to „vodeći računa o tome da pojedinačni interes jedne grupe ljudi ili jednog lobija ne bude generator inflacione spirale“.

„Na primer, silazna putanja prehrambene inflacije, koju očekujemo do kraja perioda projekcije, eventualno bi mogla biti ublažena nesavršenom tržišnom strukturom na strani ponude, odnosno manjkom snažnije konkurencije u ovom segmentu. Niko nema pravo da svojim neodgovornim ponašanjem ili sebičnim kratkoročnim interesima čini dugoročnu štetu svima, stvarajući osećaj nesigurnosti. Isto tako, ne smeju se kreirati neosnovana očekivanja“, naglasila je Tabaković.

Obraćanje je zaključila porukom da je „ovo vreme kada su stabilnost i mir posebno važni i da moramo da kroz njega prođemo zajedno i solidarnije“.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...