Startap prikupio 80 miliona dolara od investitora

Verdox ima rešenje za efekat staklene bašte, privlači velike ulagače

EkologijaFirme u fokusuHi-techU fokusuVesti

2.2.2022 09:58 Autor: Redakcija Biznis.rs 3

Verdox ima rešenje za efekat staklene bašte, privlači velike ulagače Verdox ima rešenje za efekat staklene bašte, privlači velike ulagače
Startap sa sedištem u Masačusetsu koji se bavi razvijanjem tehnologija za hvatanje ugljen-dioksida direktno iz vazduha prikupio je 80 miliona dolara od investitora, uključujući... Verdox ima rešenje za efekat staklene bašte, privlači velike ulagače

Startap sa sedištem u Masačusetsu koji se bavi razvijanjem tehnologija za hvatanje ugljen-dioksida direktno iz vazduha prikupio je 80 miliona dolara od investitora, uključujući Breakthrough Energy Ventures sa Bilom Gejtsom (Bill Gates).

Kompanija pod nazivom Verdox Inc osnovana je 2019. godine, i razvija tehnologiju koja je i dalje operativna samo u laboratoriji, piše Bloomberg.

Međutim, njen izvršni direktor Brajan Bajns (Brian Baynes) kaže da je nedavno došlo do napretka kada je u pitanju materijal koji se koristi za hvatanje gasova koji izazivaju efekat staklene bašte, te da je to dalo poverenje investitorima da ulože veliku svotu novca u ranoj fazi razvoja ovog startapa.

Hvatanje ugljenika funkcioniše tako što se ugljen-dioksid izdvaja iz vazduha ili izduvnih gasova iz fabričkih dimnjaka. Većina trenutnih tehnologija koristi tečne rastvarače koji atome ugljenika privlače poput magneta. Nakon hvatanja, ugljenik se oslobađa povećavanjem temperature, a potom se može skladištiti ispod zemlje.

Međutim, Tehnološki institut u Masačusetsu (MIT) razvio je posebnu vrstu plastike koja, kada se napuni električnom energijom, može da izvuče ugljen-dioksid iz mešavine gasova. Jednom uhvaćen, ugljenik se oslobađa promenom napona.

Iz startapa kažu da bi njihov materijal mogao smanjiti ukupnu energiju koja se koristi za direktno hvatanje vazduha za 70 odsto ili više. Da bi pokrenuo proces, startap će morati da se oslanja na niskougljeničnu struju.

Prva verzija materijala, razvijena na MIT, dala je dobre rezultate prilikom hvatanja ugljenika, ali je istovremeno hvatala i kiseonik. Ipak, prošle godine Verdox je uspeo da razvije materijal za koji Bajns tvrdi da 5.000 puta više privlačni ugljen-dioksid u odnosu na kiseonik.

Izvesno je da će ovoj kompaniji biti potrebne godine pre nego što uspe da razvije tehnologiju pomoću koje će hvatati milione tona ugljen-dioksida na godišnjem nivou.

Dugoročni cilj je da ovaj proces obavlja po ceni od 50 dolara po toni ili manje. Ovakva cena bi bila mnogima privlačna, uzimajući u obzir da se ugljenikom u sistemu trgovanja emisijama Evropske unije ove godine trgovalo oko 90 dolara po toni.

To je veoma ambiciozan cilj s obzirom na to da kompanija Climeworks trenutno prodaje karbonske kompenzacije za 1.200 dolara po toni.

Kompanija Verdox je do sada na istraživanje i razvoj potrošila oko četiri miliona dolara, koje je prikupio od državnih grantova i manjih investitora. Pored kompanije Breakthrough Energy Ventures, u nedavnoj rundi finansiranja učestvovali su Prelude Ventures i Lowercarbon Capital.

  • N.N.

    2.2.2022 #1 Author

    Efekat staklene baste je posledica globalnog zagrevanja i bitno je sto pre resiti ovaj problem zato su nam i potrebna sto inovativnija resenja.

    Odgovori

  • Anna

    2.2.2022 #2 Author

    Nadam se da će uspeti. Jer situacija na ovom polju je vrlo ozbiljna. Pitanje je kakvu planetu smo ostavili našoj deci i budućim generacijama.

    Odgovori

  • VERA

    6.2.2022 #3 Author

    Jedno su eksperimentalna istraživanja, drugo je praktično korisćenje u zagađenoj životnoj sredini. Velika inveaticija ali i veliko istraživanje i poboljšanje ove tehnologije je u toku. Nadam se da će se o tome tek pričati i snimati naučne emisije, kao što je bila „Posle 2000“.

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...