Ovu vrstu pozajmice koristi više od milion građana

Banke u Srbiji ne mogu samovoljno da raskinu ugovor o dozvoljenom minusu

AnalizaBankeNovacU fokusu

14.9.2022 16:24 Autor: Ljiljana Begović 10

Banke u Srbiji ne mogu samovoljno da raskinu ugovor o dozvoljenom minusu Banke u Srbiji ne mogu samovoljno da raskinu ugovor o dozvoljenom minusu
Većinu korisnika dozvoljenog minusa brine pitanje da li banka može da raskine „minus“ pre isteka ugovora, tako da klijent dođe u situaciju da mora... Banke u Srbiji ne mogu samovoljno da raskinu ugovor o dozvoljenom minusu

Većinu korisnika dozvoljenog minusa brine pitanje da li banka može da raskine „minus“ pre isteka ugovora, tako da klijent dođe u situaciju da mora sva sredstva da vrati odjednom.

Iz Narodne banke Srbije kažu da korisnici koji uredno izvršavaju svoje obaveze, u skladu sa zaključenim ugovorom, neće doći u situaciju da im banka otkaže, odnosno raskine ugovor o dozvoljenom prekoračenju.

Trenutno učešće prekoračenja (i dozvoljenih i nedozvoljenih) po tekućem računu u ukupnom stanju kredita stanovništvu iznosi svega 1,4 odsto što je, kako kažu iz NBS, i očekivano s obzirom na to da pozajmice po tekućem računu predstavljaju jedan od najskupljih vidova kreditiranja, pre svega zbog toga što su vreme i obim njihovog korišćenja, kao i vraćanja, neizvesni.

“Najpre, ukazujemo da se ovaj kreditni proizvod zasniva na ugovoru koji se zaključuje između korisnika i banke, a kao što to važi u pogledu drugih ugovora, na raskid dozvoljenog prekoračenja po računu primenjuju se opšta pravila ugovornog prava. Međutim, propisi koji uređuju zaštitu korisnika finansijskih usluga dodatno preciziraju obavezu banaka da u predugovornoj fazi predoče korisnicima uslove i postupak raskida ugovora i obaveštenje u kojim se slučajevima od korisnika može zahtevati potpuna otplata dozvoljenog prekoračenja računa”, objašnjavaju naši sagovornici.

Takođe, obavezan element ugovora o dozvoljenom prekoračenju po računu jeste i upozorenje o posledicama u slučaju neizmirivanja obaveza, uslovi, postupak i posledice otkaza, odnosno raskida ugovora o kreditu, kao i obaveštenje o uslovima i načinu ustupanja potraživanja u slučaju neizmirenja obaveza.

Foto; Freepik.com

“Uslovi za raskid ugovora o dozvoljenom prekoračenju po računu i razlozi iz kojih banka može da zahteva potpunu otplatu iznosa unapred su jasno i precizno definisani ugovorom koji korisnici zaključuju s bankama, tako da banka ne može samovoljno i bez razloga da raskine ugovor o dozvoljenom prekoračenju”, ističu iz NBS.

Narodna banka Srbije je u 2021. godini primila dve pritužbe koje su se odnosile na raskid ugovora o dozvoljenom prekoračenju po računu (obe neosnovane), dok su do sada od početka godine takođe primljene dve pritužbe po tom osnovu (od kojih je jedna neosnovana, a po drugoj je postupanje u toku).

Kreditiranje na osnovu dozvoljenog minusa je i dalje najskuplje, ali tu mogućnost koristi 1,3 miliona građana Srbije, prema podacima NBS iz jula 2022. godine.

Iz ove institucije kažu da konstantno upozoravaju građane da bi ove vrste pozajmica trebalo koristiti samo u krajnjoj nuždi i u kraćem vremenskom periodu.

“To ne znači da građani ne treba da koriste ove pozajmice, već da odluku o korišćenju donose na bazi informacija o tome koliko dozvoljeni minus košta, a zatim i kreditna kartica ili potrošački kredit. Sasvim je sigurno da će cena biti opredeljujući faktor kod odabira određenog finansijskog proizvoda. Zbog dužeg roka otplate i niže kamatne stope građani u Srbiji mnogo više koriste gotovinske kredite i kredite za refinansiranje postojećih obaveza, kupovinu trajnih dobara… nego pozajmice po tekućem računu”, ističu iz NBS.

Takođe, dobro je to što se broj korisnika dozvoljenog minusa smanjuje, pa je tako sa četiri odsto u ukupnom broju kredita 2014. godine broj korisnika u 2022. došao do 1,4 procenta.

Kamatne stope na dozvoljena prekoračenja

Prema poslednjim podacima za jul 2022. godine, prosečna ponderisana kamatna stopa na dozvoljena prekoračenja po tekućem računu stanovništva na godišnjem nivou iznosila je 29 odsto.

Posmatrano po bankama, kamatne stope u julu su se kretale u rasponu od 9,8 do 34 procenta. Istovremeno, prosečna ponderisana kamatna stopa na nedozvoljena prekoračenja je bila viša i iznosila 29,9 odsto.

U periodu od januara 2014. godine (od kada Narodna banka Srbije objavljuje pojedinačne podatke po bankama) do jula 2022. godine, prosečna ponderisana kamatna stopa na dozvoljena prekoračenja stanovništva smanjena je za 4,6 p.p. (sa 33,6 na 29 odsto). Kada su u pitanju nedozvoljena prekoračenja stanovništvu po tekućem računu, u istom periodu prosečna ponderisana kamatna stopa je smanjena za čak 14,3 p.p. (sa 44,2 na 29,9 procenata).

  • VOJKAN

    14.9.2022 #1 Author

    Zato ne treba ni pristajati na bilo kakav minus

    Odgovori

  • Tina

    14.9.2022 #3 Author

    Bilo bi bolje da se uopste ne koristi

    Odgovori

  • SRDJAN

    14.9.2022 #4 Author

    Najbolje je nemati ovaj dozvoljeni minus al sve vise gradjana je u minusu bez kog tesko da moze.

    Odgovori

  • Dea

    14.9.2022 #5 Author

    Praksa je drugacija

    Odgovori

  • GOCA BG

    14.9.2022 #6 Author

    Bez dozvoljenog minusa je najsigurnije…

    Odgovori

  • TATJANA

    15.9.2022 #7 Author

    Najbilje je da ne mora da se koristi

    Odgovori

  • BOJANA

    15.9.2022 #8 Author

    Dozvoljeni minus je nužno zlo.

    Odgovori

  • goca87

    15.9.2022 #9 Author

    Ne treba ga uzimati

    Odgovori

  • Emilija

    15.9.2022 #10 Author

    Samo ko mora da uzima dobra je opcija

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...