Profesori Ekonomskog fakulteta o sporazumu "Otvoreni Balkan"

Bilo bi šteta da se ne sprovodi

AnalizaU fokusu

4.8.2021 13:10 Autor: Vladimir Jokanović 0

Bilo bi šteta da se ne sprovodi Bilo bi šteta da se ne sprovodi
Lideri Severne Makedonije, Srbije i Albanije potpisali su prošle nedelje na regionalnom ekonomskom forumu u Skoplju tri memoranduma i promovisali novi naziv slobodnog prelaska... Bilo bi šteta da se ne sprovodi

Lideri Severne Makedonije, Srbije i Albanije potpisali su prošle nedelje na regionalnom ekonomskom forumu u Skoplju tri memoranduma i promovisali novi naziv slobodnog prelaska državnih granica – Open Balkan, umesto dosadašnjeg Mini Šengen. O tome šta ova inicijativa može da znači za našu zemlju i region pitali smo profesore Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Ljubodraga Savića i Danicu Popović.

„Ne vidim ništa novo u inicijativi ‘Otvoreni Balkan’. ‘Mini Šengen’ je polovično sproveden, ali je ubrzan protok robe, dok građani sa ličnom kartom mogu da prelaze državne granice. Ovo može biti dodatni impuls da zaživi sporazum, koji nije bio dovoljno efikasan. Sporazum treba ocenjivati po onome šta nudi, a ovo je više nego CEFTA“, ocenio je profesor Savić za Biznis.rs.

Prema rečima Danice Popović, postoji jedna igra u međunarodnoj zajednici, da se svakih nekoliko godina nazivi za neke ustaljene aktivnosti menjaju. Tako se u procesu pridruživanja EU više ne govori o poglavljima, nego o klasterima, a dosadašnji naziv inicijative „Mini Šengen“ postao je „Otvoreni Balkan“.

„Kod ove druge (inicijative), smisao je i dalje isti – da se tri zemlje pripreme za budući evropski prostor. Dakle, da se ukinu međusobne granične kontrole, ujednače propisi, poreski sistemi, međusobno priznanje diploma i formiranje regionalnog tržišta radne snage, a pominje se i pomoć u vanrednim situacijama“, navela je Popović za naš portal.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Severne Makedonije i Albanije Zoran Zaev i Edi Rama potpisali su u okviru inicijative „Open Balkan“ Memorandum o razumevanju o saradnji na olakšanju uvoza, izvoza i kretanja robe na Zapadnom Balkanu, Memorandum o razumevanju o saradnji u vezi sa slobodnim pristupom tržištu rada na ZB i Sporazum o saradnji u zaštiti od katastrofa na ZB.

Foto: Tanjug/AP

„Ovo je sporazum tri zemlje i niko od njega nema štete, a Srbija ima najviše razloga da se on sprovodi. Zadatak državnika je da stvore okvir i dobro je da su građani prepoznali mogućnosti, a vreme je da ih prepozna i privreda. Sporazum pruža šansu privrednicima da sa jednom potvrdom završe obaveze u sve tri zemlje. I nije važan samo njegov ekonomski značaj, nego i mirovni. Istorijski primer su Nemačka i Francuska koje su inicirale osnivanje današnje EU“, smatra profesor Ljubodrag Savić.

Danica Popović kaže da nije sigurna da ova inicijativa ima ikakvog smisla.

„Najpre, ‘Otvoreni Balkan’ nema institucionalnu strukturu, nema ni direktna finansijska sredstva (što regionalne organizacije imaju), dakle, sve to ne postoji i isto tako u ovoj organizaciji ne učestvuju ni Crna Gora ni BiH, pa su njeni dometi i time ograničeni. To je naravno velika šteta“, istakla je Popović.

Foto: Tanjug/AP

Ona ocenjuje da svaka integracija ovih zemalja, makar i u ograničenom obliku, „sputava moć lokalnih velmoža i vlasti“.

„A mislim da je upravo to razlog zašto ‘Otvoreni Balkan’ neće ni uspeti. Zna se ko je kod nas jači i ko se kod nas o svemu pita. A to sigurno nisu susedi iz inostranstva ili tamo neka pravila koja lokalni moćnici ne mogu da promene kad god im to zatreba“, smatra naša sagovornica.

Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež rekao je na regionalnom ekonomskom forumu u Skoplju da je cilj ovih sporazuma da se privrednicima znatno olakša poslovanje u regionu i da prevoznici „nula minuta“ čekaju na granici. On je, na panelu sa predsednicima privrednih komora Severne Makedonije i Albanije, kao i sa liderima tri zemlje, zahvalio svima što je napravljen veliki korak napred u prethodnom periodu za građane i privredu sve tri zemlje, i ocenio da sada možemo započeti nešto novo.

Nema komentara. Budite prvi koji će ostaviti komentar.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...