Parlamentarni izbori u Italiji

Da li će prvi put žena stati na čelo vlade u Rimu?

AnalizaEUU fokusuVesti

24.9.2022 12:31 Autor: Vladimir Jokanović 21

Da li će prvi put žena stati na čelo vlade u Rimu? Da li će prvi put žena stati na čelo vlade u Rimu?
Građani Italije u nedelju izlaze na glasanje na vanrednim parlamentarnim izborima, a favoriti za pobedu i formiranje vlade su, prema istraživanjima, stranke krajnje desnice.... Da li će prvi put žena stati na čelo vlade u Rimu?

Građani Italije u nedelju izlaze na glasanje na vanrednim parlamentarnim izborima, a favoriti za pobedu i formiranje vlade su, prema istraživanjima, stranke krajnje desnice. Očekuje se da će partija Fratelli d’Italia (FDI), koju predvodi Đorđa Meloni (Giorgia Meloni) osvojiti većinu glasova.

Njena FDI predvodi blok stranaka krajnje desnice u kojem su još stranka Lega Matea Salvinija (Matteo Salvini), Forza Italia Silvija Berluskonija (Silvio Berlusconi) i manjeg koalicionog partnera Noi moderati. Glasanje u nedelju moglo bi da donese veliku političku promenu za zemlju koja se suočava sa tekućom ekonomskom i političkom nestabilnošću.

Rezultati ankete pokazali su da će desničarska koalicija lako osvojiti većinu mesta u donjem i gornjem domu italijanskog parlamenta, prenosi CNBC. Stranka Fratelli d’Italia trebalo bi da dobije oko 25 odsto glasova, a Lega oko 12 procenata. Dodatnu neizvesnost pred izbore unosi smanjenje broja poslanika u oba parlamentarna doma, sa 630 na 400 u Donjem domu i sa 315 na 200 mesta u Senatu.

Na levom centru, Demokratska stranka koju predvodi bivši premijer Enriko Leta (Enrico Letta) trebalo bi prema prognozama da dobije oko 21 odsto, dok se njenim koalicionim partnerima, uključujući Zelene, predviđa jednocifren procenat glasova. Demokratska stranka upozorava da je izbor Meloni opasan zbog neofašističkog porekla FDI i njenih veza sa mađarskim predsednikom Viktorom Orbanom.

Vanrednim izborima prethodila je ostavka premijera Marija Dragija (Mario Draghi) u julu, nakon što nije uspeo da ujedini rasparčanu političku koaliciju iza svoje ekonomske politike. Pobeda FDI mogla bi da učini da Đorđa Meloni postane prva žena na premijerskoj poziciji u istoriji zemlje.

Mnogi zapadni mediji ističu da bi Meloni bila prvi lider krajnje desnice od dolaska na vlast Benita Musolinija pre 100 godina. Njena stranka osnovana je 2012. godine, kao otcepljeno krilo Berluskonijeve partije PdL. Naziv partije su prve reči nacionalne himne, a na izborima 2018. godine osvojila je oko četiri odsto glasova, prenosi Reuters.

Mateo Salvini i Đorđa Meloni Foto: Beta/AP

Funkcioneri u njenoj stranci ocenjuju da se njihov meteorski uspeh proširio Italijom i da je stranka spremna da vlada. Meloni je spremna kulturno i politički, tvrde oni, dodajući da je njeno vođstvo suštinsko. Popularnost stranke stalno je rasla, najpre u delovima zemlje gde vlada zabrinutost zbog priliva migranata preko mora, a onda i zbog oštrog stava prema EU.

Analitičari kažu da je još jedan razlog za popularnost stranke bila njena odluka da ne učestvuje u Dragijevoj širokoj koaliciji, što je istaklo Meloni kao opozicionu ličnost. Ona odbacuje etiketu lidera profašističke stranke, navodeći da je italijanska desnica odavno napustila taj politički pravac.

Njena partija se protivi istopolnim brakovima i promoviše tradicionalne „porodične vrednosti“. Kada je u pitanju Evropska unija, FDI se zalaže za njenu reformu i manje uticaja Brisela na unutrašnju politiku. Takođe, ona smatra da bi Italija trebalo ponovo da pregovara sa EU o fondovima za oporavak od pandemije. Nedvosmisleno je podržala Ukrajinu u ratu protiv Rusije. Berluskoni je rekao uoči početka predizborne tišine da je ruski predsednik Vladimir Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu kako bi „stavio pristojne ljude na vlast u Kijevu“.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Ursula von der Leyen) upozorila je da EU ima „alat“ za Italiju, „ako stvari krenu u teškom pravcu“. Ona je referirala na Poljsku i Mađarsku za koje je i dalje upitna isplata sredstava iz fonda za oporavak od pandemije, zbog prigovora koji se tiču vladavine prava. Na ovo upozorenje reagovao je Salvini, koji je ocenio da je reč o „pretnji“ i „sramotnoj aroganciji“ predsednice EK, prenosi Politico.

Glasanje će biti održano u nedelju od 7 do 23 časa, a prvi rezultati izbora biće saopšteni u ponedeljak ujutru. Novi parlament će se sastati 13. oktobra, a ni u slučaju jasnog rezultata ne očekuje se da će nova vlada biti formirana pre kraja oktobra.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...