Istraživanje portala Biznis.rs: posledice svetske bankarske krize (1)

Za srpske banke veća opasnost visoke kamate nego slom SVB i Credit Suisse

AnalizaBankeBerzaEUIzdvajamoSrbijaSvet

18.3.2023 08:01 Autor: Marko Miladinović 19

Za srpske banke veća opasnost visoke kamate nego slom SVB i Credit Suisse Za srpske banke veća opasnost visoke kamate nego slom SVB i Credit Suisse
Nedelju dana je prošlo od bankrota Sillicon Valley Bank (SVB) i ogromnih gubitaka švajcarske Credit Suisse, a bankarski sektor na razvijenim tržištima SAD i... Za srpske banke veća opasnost visoke kamate nego slom SVB i Credit Suisse

Nedelju dana je prošlo od bankrota Sillicon Valley Bank (SVB) i ogromnih gubitaka švajcarske Credit Suisse, a bankarski sektor na razvijenim tržištima SAD i EU još se nije oporavio. Investitori i mali deponenti strahuju za svoja sredstva, i glavno pitanje koje provejava i kod jednih i kod drugih je da li novonastala situacija može da izazove globalni finansijski krah kao hipotekarna kriza 2008. godine, pogotovo ako se uzmu u obzir okolnosti rata u Ukrajini i inflatornih pritisaka širom sveta?  

U ovakvoj situaciji, međutim, verovatnije je da će banke na manjim tržištima bolje proći.

Bankarski sektor Republike Srbije je stabilan, visoko likvidan i solventan, a građani mogu biti uvereni u stabilnost i sigurnost poslovanja banaka, kao i sigurnost svih štednih depozita. Svi relevantni pokazatelji poslovanja banaka višestruko su iznad regulatornih zahteva Narodne banke Srbije. Pokazatelj adekvatnosti kapitala bankarskog sektora je na kraju decembra 2022. godine iznosio više od 20 odsto, a vrednost svih relevantnih pokazatelja likvidnosti banaka potvrđuje i visoku likvidnost domaćeg bankarskog sektora”, objašnjavaju u odgovoru na naš upit iz Narodne banke Srbije.

Prema podacima NBS, pokazatelj učešća bruto problematičnih kredita u ukupnim bruto kreditima bankarskog sektora (bruto NPL pokazatelj) je na kraju decembra 2022. godine iznosio 3,01 odsto, što je najniža vrednost od kada se prati ovaj pokazatelj i potvrđuje stabilnost i kvalitet aktive bankarskog sektora.

“Kada su u pitanju moguće pretnje po našu zemlju, tu vidim loš efekat eventualne ishitrene reakcije deponenata. To se ponekad dešava i kad nema realnih osnova, jer je ljudima teško mirno obrazložiti situaciju kada se nižu loše vesti, a banke – u ovom slučaju strane – spominju u negativnom kontekstu”, kaže u razgovoru za Biznis.rs Zoran Grubišić, profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji.

novac
Foto: Pexels.com

U suštini, u ovakvoj situaciji domaća stručna javnost i Narodna banka Srbije imaju zadatak da objasne da naše banke nisu u opasnosti.

U skladu sa Zakonom o osiguranju depozita, u Srbiji su osigurani depoziti fizičkih lica, preduzetnika, mikro, malih i srednjih pravnih lica kod banaka u iznosu do 50.000 evra po deponentu u banci. Ukupni osigurani depoziti ovih lica na kraju 2022. godine iznosili su preko 15 milijardi evra.

Sličnosti i razlike sa krizom iz 2008.

Ova kriza nije ista kao Hipotekarna kriza 2008. godine. Tada je problem bio sistemskog karaktera i bile su uključene sve banke, a sada nisu. Danas je to posledica lošeg upravljanja rizikom pojedinih banaka, kao što je bio slučaj sa SVB. Druga stvar je što su ‘pali’ neki veliki igrači, ali i za to postoji logično objašnjenje – oni su jednostavno izloženiji riziku”, objašnjava Grubišić.

Ove dve krize nemaju iste uzroke, ali određene sličnosti u mehanizmima postoje, pa može da se pretpostavi ko će najviše biti na udaru. Oba puta do izražaja dolaze rizici nagomilani u prethodnim periodima ekstremno niskih kamatnih stopa.

“U trenutnom ciklusu povećanja kamatnih stopa u SAD i u svetu generalno, pojedine banke suočavaju se sa problemima vezanim za neusklađenost ročnosti aktive i pasive i nedovoljno oprezno upravljanje rizikom kamatnih stopa i kreditnim rizicima. Tržišni učesnici uglavnom smatraju da ovi problemi ne predstavljaju široko rasprostranjen sistemski rizik u bankarskom sektoru”, kažu u Narodnoj banci Srbije.

U SAD su aktivirane određene garancije za klijente posrnulih banaka, dok će SVB banka prestati da postoji. S druge strane, Credit Suisse će biti otkupljen. Dokapitalizacija je u takvim slučajevima svakako bolje rešenje, smatra Grubišić.

Postavlja se pitanje da li će ove izmenjene okolnosti, nastale u poslednjih nedelju dana na svetskom tržištu, uticati posledično na politiku kamatnih stopa najvećih svetskih centralnih banaka, pre svega američkih Federalnih rezervi (Fed) i Evropske centralne banke.

“Veći problem po domaće banke mogle bi da predstavljaju visoke kamatne stope na dugi rok. Takva politika povećaće NPL-ove, to jest loše plasmane. Ipak, za sada su svi stres-testovi koje sprovodi NBS pozitivni, i to je jako dobro”, napominje Grubišić.

U strategiji podizanja ili spuštanja kamatnih stopa, aktuelnim slomom velikih banaka uvedeni su novi faktori u analizu. Poslednje insajderske informacije iz Feda govore o mogućem usporavanju, ukorak i sa konačnim ublažavanjem inflacije u SAD.

Manje zemlje se uglavnom rukovode potezima velikih centralnih banaka, a Srbiji je važno kako će reagovati ECB. Poslednji potez ECB bio je novo povećanje kamatnih stopa za 50 baznih poena, a do kada će nastaviti takvim tempom ostaje da se vidi. Za sada je bankrot banke SVB ostavio većeg traga u SAD nego reakcija spasavanja Credit Suisse u Evropi, dok su manja tržišta ostala pošteđena.

Sutra: Centralne banke između suzbijanja inflacije i podržavanja likvidnosti

  • BIJUTI27

    18.3.2023 #1 Author

    Potpuno očekivano

    Odgovori

  • GOCA BG

    18.3.2023 #2 Author

    Bitno je da je nas bankarski sektor siguran i stabilan…

    Odgovori

  • MADMAX

    19.3.2023 #4 Author

    U poslednjih par god jako loša globalna dešavanja koja jako utiču na sve finansiske tokove.

    Odgovori

  • LJUBIŠA

    19.3.2023 #5 Author

    Mi smo uvek kolateralna šteta.
    Šta god ga se desi…

    Odgovori

  • STRAHINJA

    19.3.2023 #6 Author

    Vid3cemo, ja ocekujem hos pridruzivanja

    Odgovori

  • VERA

    19.3.2023 #7 Author

    Nama je kriza što nema stručnih kadrova da vode monetarnu politiku već su to uvek interesi vladajuće strukture. Zato je nama uvek kriza a samo je pojačana zbog ove globalne. Mi smo odrasli uz inflaciju, nažalost.

    Odgovori

  • kaćica

    19.3.2023 #8 Author

    Zato kod nas niko i ne podize kredite.

    Odgovori

  • Dragana

    19.3.2023 #9 Author

    Dobro je da je banka stabilna

    Odgovori

  • LEPOSAVA

    19.3.2023 #10 Author

    Losa situacija …ocekivano je sve ovo

    Odgovori

  • Iva

    19.3.2023 #11 Author

    Iznenadjenje

    Odgovori

  • Milisavka

    19.3.2023 #12 Author

    Pa nešto i nas da zaobidje

    Odgovori

  • VILENJAK

    19.3.2023 #13 Author

    Ovo je uvertira za lakše pravdanje vrtoglavog rasta kamatnih stopa.

    Odgovori

  • Ika

    19.3.2023 #14 Author

    Smanjice se broj naplacenih kredita i eto problema

    Odgovori

  • MAJA

    19.3.2023 #15 Author

    Sami da nam je dobra monetarna politika

    Odgovori

  • Moon

    19.3.2023 #16 Author

    Samo nam visoke kamate trebaju

    Odgovori

  • COKA

    19.3.2023 #17 Author

    Nadam se da nece biti visokih kamata

    Odgovori

  • MARA

    19.3.2023 #18 Author

    Nadam se da su naše banke sigurne..

    Odgovori

  • SUNCOKRET

    20.3.2023 #19 Author

    Veliko je pitanje koji je cilj monetarne politike stalnog povećanja kamatnih stopa koje se kuva i servira iz Amerike. Ko može da tvrdi da cilj nije unistenje Evropskog monetarnog sistema kada smo upravo ispratili koliko je Evropa oštećena sankcijama prema Rusiji.

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...