Aktuelne krize i uticaj poskupljenja energenata na logistiku

Veliki špediteri prilagođavaju načine prevoza robe

AnalizaPoslovanjeSvetU fokusu

13.10.2022 10:29 Autor: Redakcija Biznis.rs 1

Veliki špediteri prilagođavaju načine prevoza robe Veliki špediteri prilagođavaju načine prevoza robe
Danas su sva tržišta i industrije visoko zavisne jedne od drugih, pa tako i sva dešavanja u svetu utiču i na domaće tržište. Budućnost... Veliki špediteri prilagođavaju načine prevoza robe

Danas su sva tržišta i industrije visoko zavisne jedne od drugih, pa tako i sva dešavanja u svetu utiču i na domaće tržište.

Budućnost je neizvesna, a pošto i srpski logistički sektor deli sudbinu ostatka sveta, neophodno je planiranje, prilagođavanje u hodu i štednja. Ali, ne štednja po svaku cenu već racionalizacija koja će uz smanjenje troškova ipak obezbediti konkurentnost.

„Već početak krize u Ukrajini odrazio se na brodarsku industriju. Saobraćaj u crnomorskim lukama je otežan, zbog čega je fokus prebačen na rečni, a na tranzitnim linijama koje prolaze kroz Rusiju i Ukrajinu avionski, železnički i drumski saobraćaj takođe je vrlo brzo iskomplikovan“, navela je Putniković u istraživanju objavljenom na portalu Energija Balkana.

Zatvoreni i otežani tranzitni putevi nisu jedini izazov. Svima poznata kriza sa nedostatkom vozača se, takođe, dodatno produbila. U Poljskoj je u 2020. godini više od 100.000 „vozačkih potvrda“ bilo u opticaju za vozače kamiona iz zemalja koje nisu članice EU. Zanimljivo je da je većina iz Ukrajine, zbog čega su kompanije sada izgubile veliki broj svojih vozača, nakon što su svi ukrajinski državljani pozvani da služe vojsci. Sve ovo je značajno povećalo trošak rada u sektoru.

“Indeks cena energije Svetske banke porastao je za 26,3 procenta između januara i aprila 2022. godine. Uz to, očekuje se da će cene energije duže ostati na višem nivou. Procenjuje se da će cene energenata, u proseku, 2023. godine biti 46 odsto više“, zaključuje Putniković i dodaje da kao ključni pokretač cele privrede, sektor logistike čini 10 do 14 odsto BDP-a većine zemalja.

Štaviše, logistički troškovi čine 30 do 40 odsto ukupne cene roba, a osim transporta čine ih: trošak rada, skladištenja, administrativni troškovi itd. Pored toga, gorivo kao trenutno “najkritičnija“ komponenta ima više od 50 odsto udela u odnosu na sve nabrojane troškove. Prema tome, svaka fluktuacija u ceni goriva će sigurno povećati ukupne logističke troškove.

Kamionski transport

Kamionski transport je najpopularniji oblik transporta, kako za Evropu tako i za SAD, i čini oko 70 odsto ukupnog kretanja roba. Da bi osigurale da i dalje ostvaruju profit, transportne kompanije primenjuju standardnu nadoknadu za gorivo. Neizbežno je da rastući troškovi dizela smanjuju marže transportera (kroz troškove kilometara nakon isporuke, trošak praznog tereta i troškove drugih komponenti), a dodatno povećavaju cene usluga.

Pomorski transport

Veliki teretni brod, nosivosti 3.875 kontejnera, troši oko 217 tona goriva dnevno. Ako jedna plovidba traje u proseku od 28 do 35 dana, a aktuelna cena goriva iznosi 768 dolara po toni, znači da je za jednosmerno putovanje pod punim opterećenjem potrebno u proseku između 6,0 do 7,6 hiljada tona goriva, što iznosi i do 6.000.000 tona. Jasno je, ako dođe do poskupljenja od svega 10 odsto, da se radi o iznosima većim od pola miliona dolara.

Avionski transport

I pre ovogodišnjeg poskupljenja goriva, avionski transport je već bio široko priznat kao najskuplja opcija za otpremu roba. „Cene goriva za avione u SAD porasle su za 82 odsto u odnosu na prošlu godinu, prema Međunarodnom udruženju vazdušnog saobraćaja“, navodi se u Energiji Portala.

S obzirom da se više od polovine tereta prevozi postojećim komercijalnim putničkim letovima, pad putničkog avio saobraćaja, kao posledice pandemije i ukrajinske krize, imao je značajan uticaj na dostupnost avio-tovara, zbog čega su logističke kompanije povećale obim svojih čarter letova.

Železnički transport

Sa poskupljenjem energenata, pre svega dizela, mnoge kompanije razmišljaju o preorijentaciji na železnički transport – kao isplativiju i održiviju opciju. “Prema Federalnoj upravi za železnice, u SAD su vozovi četiri puta efikasniji od kamiona i mogu da prenesu jednu tonu proizvoda 470 milja na jednom galonu dizel goriva. Ovo omogućava kompanijama da uštede novac i povećaju profit. Kako preduzeća nastavljaju da preispituju svoje procese i pronalaze mogućnosti da uštede na troškovima, načini otpreme koje koriste biće im na prvom mestu jer se logistička industrija u velikoj meri oslanja na gorivo“, navodi Putniković.

Početkom 2020. godine, cena nafte na svetskom tržištu bila je oko 70 dolara po barelu. Tokom marta ove godine cena nafte premašila je i 130 dolara, da bi se u poslednjih mesec dana relativno stabilizovala na cenu između 90 i 100 dolara po barelu.

Iznenađenja na tržištu su svakodnevica logističara

O iskustvima logističkih kompanija koje se u Srbiji bave međunarodnim i domaćim transportom i šta rade kako bi prevazišli aktuelnu krizu i globalne promene Nebojša Đekić, direktor prodaje i razvoja u kompaniji cargo-partner Srbija kaže da su iznenađenja sastavni deo naše industrije.

“Ipak, niko nije očekivao izazove ovih razmera. Glavno oružje u promenljivom okruženju za cargo-partner bile su fleksibilnost i snažna sopstvena mreža saradnika i kolega. Prvo je uslovilo tržište, a drugo je rezultat višegodišnjeg globalnog iskustva“, kaže Đekić.

Prema njegovim rečima, zanimljivo je da porast cene energenata ne znači nužno i povećanje cene transporta, jer drugi trendovi na tržištu mogu to da promene. “Trenutno, iako cena goriva raste, cene transporta na nekim pomorskim rutama opadaju usled pada tražnje, ali posledicu će osetiti logističari koji manje profitiraju. Sve se na kraju svodi na ponudu i tražnju“, nastavlja Đekić.

spoljnotrgovinska razmena
Foto: Pixabay.com

Tu im, kako navodi, mreža partnera i kolega u svetu, sa kojima su u neprekidnoj komunikaciji, omogućava da raspolažu aktuelnim informacijama, da razmišljaju proaktivno i da, u skladu sa tim, kada god je to moguće, blagovremeno razviju alternativno rešenje.

“Tako smo, usled martovskih zatvaranja u Šangaju, poučeni ranijim iskustvom, pripremljeno čekali da pošiljke prebacimo na obližnju luku Ningbo. Kao alternativno rešenje za transibirsku železnicu koristili smo naš Adria Express servis, koji preko jadranskih luka ima i do sedam dana kraće tranzitno vreme u odnosu na luke Severnog mora. Ovaj servis poslužio je i kao rešenje kada su nas iznenadili štrajkovi lučkih radnika u Nemačkoj“, otkriva Đekić.

Nedostatak vozača i neophodnu dokumentaciju u drumskom transportu za kratke evropske relacije cargo-partner menja kratkim pomorskim Short Sea rešenjima, koja su se u praksi pokazala kao idealna opcija za gabaritne pošiljke koje putuju do Španije, Portugala, Ujedinjenog Kraljevstva ili Skandinavije.

Komentarišući kako reaguju klijenti na poskupljenje špediterskih usluga, Đekić ističe da su njihovi korisnici svesni da su ona neminovna kada rastu svi troškovi i inflacija širom sveta, ali da ključni alat njihovog nastupa na tržištu nikada nije bila samo cena, već personalizovan pristup i poverenje.

„Kompanija sa svoje strane nastoji da nađe najbolja rešenja. Kadgod je moguće, trudimo se da cene održavamo stabilnim, jer to posmatramo kao dugoročnu investiciju. Svesni smo koja vrsta roba cenovno može da podnese određenu vrstu transporta, a u identičnom cenovnom rangu može se često ponuditi drugi ili kombinovani modalitet prevoza“, kaže Đekić.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...