Povećan broj celogodišnjih ruta

Aerodromi Crne Gore u ovoj godini očekuju neto dobit od tri miliona evra

BiznisBolji posaoRegion

21.12.2022 16:47 Autor: Redakcija Biznis.rs 4

Aerodromi Crne Gore u ovoj godini očekuju neto dobit od tri miliona evra Aerodromi Crne Gore u ovoj godini očekuju neto dobit od tri miliona evra
Aerodromi Crne Gore (ACG) trebalo bi da ovu poslovnu godinu završe sa neto dobiti od preko tri miliona evra, što je oko 30 odsto... Aerodromi Crne Gore u ovoj godini očekuju neto dobit od tri miliona evra

Aerodromi Crne Gore (ACG) trebalo bi da ovu poslovnu godinu završe sa neto dobiti od preko tri miliona evra, što je oko 30 odsto više u odnosu na prethodnu, saopštili su predstavnici kompanije.

Predsednik Odbora direktora tog preduzeća Eldin Dobardžić izjavio je da su zadovoljni poslovanjem u ovoj godini, prenosi agencija Mina.

“Preliminarni podaci pokazuju da ćemo ove godine imati dobit koja će biti nešto preko tri miliona evra, ali u januaru očekujemo završna knjiženja i tada ćemo podvući crtu. Ukupni prihodi na kraju decembra biće oko 33 miliona evra“, rekao je Dobardžić na konferenciji za novinare.

On je naveo da su oba aerodroma, podgorički i tivatski, ove godine opslužili nešto preko 1,9 miliona putnika, što je na 72 odsto rekordne 2019.

Podgorički aerodrom je ostvario bolji promet u odnosu na tivatski, a razlog tome su geopolitičke okolnosti u Evropi i izostanak nekih tradicionalnih tržišta.

Dobardžić je naveo da tri četvrtine od ukupnog broja putnika stižu kompanijama Air Serbia, Air Montenegro, Wizz Air, Ryanair, Turkish Airlines i Austrian Airlines.

Strateški uspeh na koji su u kompaniji posebno ponosni predstavlja povećanje broja celogodišnjih ruta u odnosu na prethodnu godinu.

„Na Aerodromu Podgorica maksimalni broj ruta tokom ove sezone je išao do brojke od 32, dok je tivatski pokrivao 28 ruta. Tokom zimske sezone, taj broj je očekivano manji“, naveo je Dobardžić.

Foto: Printscreen youtube

Ipak, kako je dodao, na podgoričkom aerodromu ima 18 aktivnih ruta. To su: Atina, Barselona, Beograd, Beč, Berlin, Brisel, Budimpešta, Dortmund, Istanbul, Krakov, Ljubljana, London Stansted, Luksemburg, Mančester, Memingen, Milan, Rim i Zagreb.

Aerodrom Tivat je povezan sa Beogradom i Istanbulom.

Dobardžić je saopštio da će, prema dostupnim projekcijama, ova zimska sezona, koja traje do marta naredne godine, biti bolja od rekordne 2019. godine.

“Uz ogradu da sada govorimo o preliminarnim analizama, pod uslovom da se realizuju sve najave, promet putnika trebalo bi da bude veći 12 odsto u odnosu na isti period 2019“, precizirao je Dobardžić.

Kada su u pitanju potraživanja kompanije, on je objasnio da se ona najvećim delom odnose na Montenegro Airlines (MA) u stečaju, 5,7 miliona evra, a tu su i dugovanja za kredit kod Evropske investicione banke (EIB) za rekonstrukciju terminalne zgrade, dug prema Elektroprivredi Crne Gore (EPCG) i Upravi prihoda i carina (UPC), kao i tužbe radnika.

Dobardžić je poručio da je kompanija, i pored toga, likvidna i solventna.

  • TATJANA

    23.12.2022 #1 Author

    I očekivan je ovako dobar prihod, mada bi verujem bilo još bolje da nije ove situacije u Ukrajini

    Odgovori

  • tmaric

    24.12.2022 #2 Author

    Bitno je da se iz godine u godinu prihodi povećavaju.
    S obzirom na svakakve situacije u protekle 2 godine, svakako sve pohvalez

    Odgovori

  • Peter Rupar

    26.12.2022 #3 Author

    Samo da se sve vrati na period pre korone,zatvaranja aerodroma i svega drugog sto nam je pandemija svima napravila. Radujem se sto se ponovo normalno leti po svetu i sto su ljudi shvatili da protiv raznih virusa mogu da se bore fotokatalitickim preciscivacima vazduha koje sam skoro primetio na novom aerodromu u Istanbulu. Treba ipak biti obazriv i dalje

    Odgovori

  • DUSA

    13.4.2023 #4 Author

    Bravo, bice bolje ove godine

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Biznis.rs newsletter

Prijavite se na biznis.rs newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim finansijskim i ekonomskim temama značajnim za društveni razvoj.

Loading...